Ministri regiona poručili: Odluka Hrvatske je političke prirode, nema nikakvo ekonomsko uporište

Povodom uvođenja Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u Republici Hrvatskoj u Sarajevu je održan sastanak ministara BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore na poziv ministra vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Mirka Šarovića, piše agencija Patria.

- Ove mjere za BiH su potpuno neprihvatljive i nećemo ih tolerisati, svakako ćemo preduzeti potrebne kontramjere. 1.200 tona voća, povrća i hrane ulazi u Hrvatsku, tako da je ovaj odnos trgovine dvosmjeran. BiH ima puno pravo da traži da se mjere ukinu. Ukoliko do toga ne dođe, preduzećemo adekvatan odgovor, a mi ćemo procijeniti kada – kazao je nakon sastanka ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Ministar unutrašnje i vanjske trgovine i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić kazao je kako je Srbija u nedjelju apelovala na vlasti Hrvatske da preispitaju odluku, ali s obzirom da nije bilo nikakvog odgovora, Srbija je krenula s uvođenjem kontramjera.

- Imamo pravo da provodimo mjere koje su u skladu sa potpisanim SSP-om, jer na neki način moramo da damo do znanja da ove mjere moraju da budu povučene, jer ukoliko nastavimo s uvođenjem kontramjera štetu će trpjeti poljoprivrednici u obje zemlje, zato je potrebno da Hrvatska preispita mjere. Ovo nam ne treba, ali smo naprosto primorani da radimo zato što smo pod velikim pritiskom javnosti naših proizvođača, 160 privrednika izvozi voće i povrće u Hrvatsku, ti ljudi su pogođeni jer se njihovi kamioni vraćaju. Znači ako Hrvatska ne povuče mjere, mi ćemo biti primorani da nastavimo s pojačanjem kontramjera - kazao je Ljajić.

Srbijanski ministar dodao je kako je više puta smo isticao da su ovi potezi Hrvatske u političkom smislu čisto populističke prirode bez ikakvog uporišta u ekonomskom smislu, te da ni najmanje nisu dobrosusjedski.

Ministar Ljajić je istakao kako je tačna informacija da je nadzor uveden i na mliječne proizvode,a ne samo na voće i povrće.

Rasim Ljajić je istakao kako je Hrvatska u posljednje tri sedmice tri puta davala različita objašnjenja zašto su uveli mjere.

- Prve sedmice su rekli da to nije ništa novo i da predstavlja usklađivanje sa cijenama unutar EU. Dokazali smo da to nije tačno. Druge sedmice su rekli da to rade zbog zaštite svojih potrošača, a ustvari štite proizvođače jer je taksa za pregled robe za uvoznike povećana na 2.000 kuna, a za Hrvate je ostala 90 kuna. Treći put su naveli razlog koji vrijeđa zdrav razum, a to je da ovo nije mjera koje se uvode za zemlje regije, već protiv 164 zemlje koje nisu članice EU - zaključio je Ljajić.

Ministrica ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić je istakla kako je jako važan trenutak donošenja svih ovih mjera, jer od ukupnog broja proizvoda koje Crna Gora izvozi u Hrvatsku, njih skoro 70 posto se izvozi baš u ovo doba godine.

Crnogorska ministrica istakla je kako Crna Gora kao članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ima pravo i na nadoknadu štete koju će pretpjeti ovim mjerama od strane Hrvatske, ali da taj postupak ide dosta sporo, jer WTO treba prvo da procijeni situaciju i da uradi analizu, pa da procijeni štetu. Dodala je kako se nada da ipak neće doći do toga.

Ministar Šarović je kazao kako je u 2016. godini u BiH ušlo 500 miliona KM vrijednosti robe iz Hrvatske, a u suprotnom pravcu samo dvadeset posto od toga.

Šarović je istakao i kako se Hrvatskoj daje sedam dana prostora da razmisli o povlačenju mjera, ali da u tih sedam dana svaka od zemalja ima pravo na uvođenje kontramjera ukoliko procijeni da za to ima potrebe.

Dodao je i kako je nakon današnjeg sastanka razgovarao telefonski sa hrvatskim ministrom i obavijestio ga o usvojenim zaključcima, te da je hrvatski ministar izrazio želju da sjede i razgovara u cilju pronalaženja rješenja.