Članak

Bajrambašić: U julu 2015. tražili smo od Hrvatske poštivanje Konvencije UN o pravu mora

Bajrambašić je naveo i da je Vijeće ministara BiH redovno informisano o radu i rezultatima rada Komisije putem predsjedavajućeg Komisije iz Direkcije za evropske integracije.

Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH koji je pod iznuđenom suspenzijom reagirao je na navode da je on 2013. godine informisao Evropsku komisiju i Hrvatsku kako naša zemlja nema namjeru graditi luku u Neumu te da su vođene konsultacije između njega i predstavnika Evropske unije po pitanju mosta Kopno-Pelješac.

Bajrambašić je za agenciju Patria kazao kako je sve u vezi Pelješkog mosta i uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog mora BiH radio u komisijama koje je imenovalo Vijeće ministara, s obzirom da Ministarstvo komunikacija i transporta nije nadležno za ova pitanja.

- Ja nikada nisam vodio bilo kakve konsultacije u vezi Pelješkog mosta sa RH ili EU. Mi smo u okviru predfizibiliti studije raspravljali o multikriterijskoj analizi (MCA) za izbor najbolje opcije (bilo ih je 7 u razmatranju) povezivanja južnog teritorija RH, a što je i bio cilj studije. Vidljivo je i da se zalažem za legalitet opcija, bez obzira koja je u pitanju, pa je tako opcija prolaza autoceste (zatvoreni tip) ili tunel od 5 km u zaleđu Neuma pokazala maksimalnu izvodivost i održivost. Članovi Komisije BiH nikada nisu dali saglasnost za opciju Pelješkog mosta (u odnosu na prolaz u zaleđu Neuma), koja je bez legaliteta, sa 4 puta većom cijenom, dužina 32 km, tri puta sporija, te sa maksimalnim rizicima gradnje i održivosti projekta prema uloženim sredstvima i obimu prometa. “Schengen Neum” by pass je 4 puta jeftini, dužina max. 10 km, tri puta brži, gradnja tri godine kraća, bez rizika i projekt je održiv u odnosu ulaganja i obim prometa.

Bajrambašić je naveo i da je Vijeće ministara BiH redovno informisano o radu i rezultatima rada Komisije putem predsjedavajućeg Komisije iz Direkcije za evropske integracije.

Na zahtjev Predsjedništva BiH, Vijeće ministara je imenovalo „Interresornu radnu grupu za analizu uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora Bosne i Hercegovine“ i Vijeće ministara BiH je razmotrilo i usvojilo Izvještaj o radu Radne skupine, s analizom efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u Bosni i Hercegovini i preporukama te, s tim u vezi, zaključilo na 9. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održane 2.6.2015. godine:

- Preporučuje se nadležnim ministarstvima i drugim upravnim organizacijama na razini BiH, entiteta, kantona i općina da u okviru svojih nadležnosti poduzimaju mjere i aktivnosti na provođenju preporuka sadržanih u dokumentu „Analiza efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u BiH“.
- Zaduženi su Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da  vode i koordiniraju realizaciju navedenih preporuka.

U Izvještaju je posebno istaknuto da:

- Zajednički tim BiH i RH završi svoje zadatke prema Odluci o imenovanju zajedničkog tima za pregovore sa Republike Hrvatske o primjeni Konvencije UN o pravu mora i razgraničenju na moru (Sl.glasnik BiH br.31/14), koju je Vijeće ministara donijelo na 89. sjednici 4. aprila 2014. godine, kao i da se primjenom Konvencije UN o pravu mora, strani brodovi sidre na pogodnom mjestu u pristupnom koridoru BiH prema otvorenom moru – navodi se u Izvještaju.

Bivši ministar Slavko Matanović je 20. jula 2015. godine uputio dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, u kojem decidno stoji da se od hrvatske strane traži da formira svoj tim jer "nužno je konačno početi pregovore o primjeni Konvencije". 

U pismu je istaknuto i da bilateralni sporazum o primjeni Konvencije trebao prethoditi eventualnim građevinskim aktivnostima u ovom dijelu Jadranskog mora.

No, nakon Matanovićeve smjene pozicija ministra bila je upražnjena šest mjeseci, a te poslove obavljali su zamjenik ministar Saša Dalipagić kao i sekretar Igor Pejić. Oni bi trebali odgovoriti da li su u tom periodu šta poduzimali i da li su došli kakvi odgovori iz Republike Hrvatske. Ministar Ismir Jusko zvanično je preuzeo dužnost u maju 2016. godine te su ga saradnici trebali upoznati s ovim otvorenim pitanjima.

U julu 2016. godine kada je potpisan ugovor o izgradnji mosta na Svilaju, Jusko je dao izjavu i o Pelješkom mostu:

- Ekspertni tim Bosne i Hercegovine i predstavnici Hrvatske su još 2006. godine usaglasili stavove kad je u pitanju Pelješki most. Ako su ekspertni timovi izgradnju mosta već usaglasili, ja ne vidim tu ništa sporno - kazao je bh. ministar, navodeći kako će informirati Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine o postojećim dokumentima i stavovima koji su usaglašeni prije 10 godina. Ali do danas to još nije urađeno.  

#BiH