Prestati politizirati priču o Pelješkom mostu, riječ je o suverenitetu BiH

Priča o izgradnji Pelješkog mosta traje već više od deset godina, a posljednjih dana ponovo je aktuelizirana, te je postala jedna od glavnih tema na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, piše agencija Patria.

Posebno opasna stvar djeluje da se politizira pravna stvar. Pa zar bilo ko smije stati na neku od strana u pravnoj stvari i to kontra interesa države BiH!? Takvih je ovih dana u našoj zemlji sve više!

Nakon što je Evropska komisija donijela odluku o izdvajanju finansijskih sredstava Hrvatskoj za izgradnju Pelješkog mosta, te nakon što je postalo jasno da Hrvatska nema namjeru odustati od gradnje mosta, reagovali su i iz Stranke demokratske akcije. Čini se s deset godina zakašnjenja, ali s jasnom porukom. No, da li će ostati principijelni do kraja pokazat će vrijeme.

Predsjednik Glavnog odbora SDA  Halid Genjac poručio je da se ovaj spor treba okončati dogovorom dvije države, i da je od 2007. godine, za to bilo sasvim dovoljno vremena, ali da će BiH, u slučaju da se ne postigne dogovor, biti primorana svoje pravo zatražiti pred relevantnim međunarodnim sudovima.

On je kazao da je zvaničan stav Predsjedništva BiH usvojen 17. oktobra 2007. godine taj da se BiH protivi bilo kakvoj izgradnji sve dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za određivanje morske granične linije između BiH i Hrvatske. Genjac je istakao kako predstavnici ministarstava i različitih ekspertnih grupa mogu razgovarati o tome, ali da niko bez saglasnosti Predsjedništva BiH nema pravo potpisati bilo kakav sporazum vezan za izgradnju Pelješkog mosta. Netačne su tvrdnje da se radi o izgradnji mosta na hrvatskom teritoriju, jer to nije hrvatski teritorij nego međunarodne vode.

Njegov istup izazvao je oštre reakcije opozicionih stranaka, koje su optužile SDA da deset godina nije uradila ništa da spriječi gradnju Pelješkog mosta na štetu BiH, a da je reagovala tek sada isključivo kako bi navodnim protivljenjem gradnji mosta prikupila određene političke poene, jer stranke u BiH već uveliko su započele predizbornu kampanju za Opće izbore 2018. godine. Nadati se da će što prije sve snage u BiH ujediniti se oko strateških inetresa za državu BiH, jer političari služe narodu, a ne sami sebi, pa je njihov prvi cilj šititi interese države i suverenitet BiH.  

SDP-ov zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Denis Bećirović rekao je za agenciju Patria da državni vrh Bosne i Hercegovine ne treba kritizirati i praviti medijsku hajku oko najava da će kontroverzni most biti izgrađen bez obzira na protivljenje druge strane, već, kaže, trebaju hitno preduzeti ozbiljne korake koji bi zaštitili interese države Bosne i Hercegovine.

- Ključni organ koji treba da reagira u ovom slučaju je Predsjedništvo BiH, Parlament BiH također ima svoj dio nadležnosti, kao i Vijeće ministara koje bi trebalo raditi više nego što radi sada. Često su pospani kada su u pitanju neka važna pitanja za državu. Pitanje državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta je važno za cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Moramo početi razvijati kod ljudi osjećaj za državu. I, uz to, treba znati da nije Bosna i Hercegovina samo ono što se dešava u centru Sarajeva ili nekog drugog grada, BiH je svaki pedalj njene teritorije - poručio je Bećirović.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić je pozvao domaće vlasti da što prije sjednu za sto sa kolegama iz Hrvatske i riješe i pitanje pomorske granice između dvije zemlje.

- Vlasti BiH i prije svih SDA koja je kičma te vlasti već godinama ne čine ništa kako bi se barem neka od ovih pitanja počela rješavati.  Osim nedefinisane državne granice, nikada nije riješeno ni veoma važno pitanje statusa odnosno vraćanja ogromne imovine BiH koja se nalazi u Hrvatskoj. Pelješki most, pitanje granice i imovine, korištenja prirodnih resursa BiH sve se to treba staviti na sto i otvoreno rješavati. Dakle, Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH su propustili mnogo prilika da pokrenu potrebne procedure da se ova pitanja počnu rješavati. Pozivam ih da to konačno urade - izjavio je Nikšić u intervjuu za NAP.

Protiv najavljene izgradnje Pelješkog mosta osim SDP-a svoj glas su digle i druge opozicione partije poput Demokratske fronte. Interesantno je da su mediji pod kontrolom HDZ-a ove stranke ljevice nazvali "radikalnijim bošnjačkim partijama i od same SDA".  

Hrvatski mediji idu vrlo oštro, ponekad i kranje prizemno, protiv čelnika opozicionih partija. Fahrudin Radončić, lider SBB-a sklon je mišljenju da SDA politizira priču oko izgradnje mosta, a što je 100-postotna priča HDZ-ovog Dragana Čovića, ali i političara u Republici Hrvatskoj.

Aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana izjavio je da će Hrvatska, uprkos protivljenjima BiH, nastaviti s gradnjom Pelješkog mosta, i da će on biti završen do 2020. ili najkasnije 2021. godine.

Da je pitanje izgradnje Pelješkog mosta čisto političko pitanje koje nema veze s ekonomskim razvojem Hrvatske potvrđuju i izjave zastupnika hrvatskog SDP-a

- Pelješki most nije ni ekonomski niti politički isplativ. U Hrvatskoj ima puno više prioriteta koji bi se tim novcem mogli pokriti. Most ne bi povećao ni BNP niti izvoz, a ne bi ni bitno pridonio razvoju toga kraja. Pristup tome kraju mogao bi se osigurati i na drugi način - izjavio je prije desetak godina tadašnji zastupnik SDP-a u hrvatskom Saboru Ljubo Jurčić.

Grupa bh. parlamentaraca odlučila je uputiti pismo Međunarodnoj zajednici u kojem traže da se obustavi nelegalna izgradnja Pelješkog mosta.

- Molimo Vas da nam pomognete da razriješimo problem i spor kojeg Bosna i Hercegovina ima sa Republikom Hrvatskom i da Evropska komisija obustavi finansiranje nelegalnog Pelješkog mosta kojeg Republika Hrvatska želi izgraditi kršeći U.N. Konvenciju o pravu mora i napadajući na suverenitet Bosne i Hercegovine, sve u cilju da trajno odvoji/odsiječe Bosnu i Hercegovinu od međunarodnih voda (otvorenog mora), a to predstavlja narušavanje međunarodnog pravnog poretka jer bi spriječilo Bosnu i Hercegovinu da ostvaruje neograničenu "slobodnu komunikaciju i plovidbu" svih vrsta plovila, prelijetanje aviona i polaganje energetskih podmorskih kablova i spriječilo bi sudjelovanje Bosne i Hercegovine u snabdijevanju energijom i u provedbi energetske politike EU, a sve navedeno bi utjecalo da se Bosna i Hercegovina od Pomorske države pretvori u kopnenu – kopnom zaključanu državu (land lock country) - navodi se, između ostalog u ovom pismu, koje će biti poslano na adresu predsjednika Vijeća Evrope Donalda Tuska, predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera, predsjednice Odbora za vanjsku politiku Federice Mogherini, ali i drugih evropskih zvaničnika, među njima i na adresu Visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

Bh. parlamentarci podsjećaju i na presudu Arbitražnog suda u sporu između Slovenije i Hrvatske iz juna ove godine, po kojoj je Sloveniji određen priključni koridor do međunarodnih voda širine 2,5 nautičkih milja i dužine 12 nautičkih milja, uz primjenu režima "slobodne komunikacije i plovidbe" iste kao u međunarodnim vodama, bez mogućnosti da Hrvatska ukine taj koridor i da primjenjuje metode kontrole kažnjavanja.

Valja sada naći one koji imaju volje i mudrosti da reaguju i na pravi način vode računa o državnim interesima.