Izgubljeni u prevodu: Luka u Neumu nije i ne može biti argument za izgradnju Pelješkog mosta!

Mediji u BiH, ali i Hrvatskoj ne prestaju s pričom o Pelješkom mostu, a tekstovi koji plasiraju Hrvati temelje se na pokušajima politiziranja cijele ove stvari, pa se tako danima piše da protiv Pelješkog mosta nije država BiH, nego samo SDA i pojedinci iz te stranke, što je apsolutno netačna tvrdnja. Nažalost, kolege u Hrvatskoj nerijetko ovakve priče dobiju i u samom Ministarstvu prometa i komunikacija BiH od ljudi koje je HDZ BiH uposlio u ovu institucju, a koji uporno rade za interese susjedne Hrvatske, izdajući vlastitu državu!

Večernji list objavio je tekst u vezi s tvrdnjama da je samo dio SDA protiv gradnje mosta, a u dijelu teksta sa podnaslovom „Svi uvjeti ispunjeni“,  nadovezujući se na izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića u vezi „ispunjenih uvjeta“ za gradnju Pelješkog mosta, u smislu potpore toj izjavi, navedeno je „...Izet Bajrambašić, koji je 2013. godine poslao odgovor Evropskoj komisiji kako BiH nema namjeru graditi luku u Neumu.“ Tekst je bez prekida nastavljen: „Upravo su taj razlog bošnjački političari željeli navesti kao glavni argument za obustavu projekta Pelješkog mosta.“

- Navedeni tekst nije tačan. Ja sam odgovor dostavio voditelju projekta Adamu Pokropowiczu, a ne Evropskoj komisiji, i original mog odgovora u kontekstu luke Neum glasi: „B&H government have not planned construct Port of Neum.“ Taj odgovor „...da nije planirana izgradnja luke Neum“ (gramatički: radnja prošlosti traje i u sadašnjosti kad je iskazana) nije, niti može biti podrška bilo čijim navodima ispunjenja uslova za izgradnju Pelješkog mosta, niti može biti suprotni argument onima koji se protive izgradnji ovog mosta, kako je ciljano navedeno u tekstu Večernjeg lista – kazao je Bajrambašić.

Uslovi izgradnje Pelješkog mosta nisu povezani sa lukom Neum i planovima izgradnje u vezi s tim, već su povezani sa plovidbom i plovnim putevima, a što je utvrđeno odredbama preuzetih zakona i zakona u kontinuitetu važenja, kao što su zakoni potrebni u svrhu pravilnog tumačenja potrebnih uslova za izgradnju Pelješkog mosta, a to su zakoni u primjeni: Zakona o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi SRBiH i Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi SFRJ (prema članu 1. stv. 2. prethodnog Zakona). U vezi s tim je i Konvencija UN o pravu mora.

Zakonom SRBiH (u kontinuitetu) je definisano da: „Pod plovnim putem na obalnom moru...podrazumijeva se dio Jadranskog mora u Republici.“, zatim „Za utovar i istovar stvari, odnosno ukrcavanje i iskrcavanje lica, koriste se pristaništa unutrašnje plovidbe i pomorske luke.“ Dodatno navedenom, utvrđeno je da „Pristaništa i luke mogu biti na plovnom putu (otvorena) ili izvan plovnog puta (bazenska).“ i da „...služi po pravilu javnom saobraćaju.“  U Zakonu je naveden i da se inspekcijski poslovi obavljaju putem Lučke kapetanije u Neumu, koja danas postoji na nivou FBiH. Luka Neum ne postoji, niti postoji prostorno-planska dokumetacija za to. Sigurno da je nemoguće da bude u mjestu Neum, koje je naseljeno na obali kopna u dužini od minimalno 10 km. Međutim, preostalih  preko 12 km obale kopna BiH imaju izuzetno pogodna mjesta za putničku luku, što je i predviđeno zakonom.

- Prema navedenom, propisi BiH i Konvencije UN o pravu mora su jasno definisali ova pitanja. Time su regulisani plovni putevi, plovodba, luka i ostalo, te  su potrebne aktivnosti i njihova realizacija u skladu sa navedenim propisima. Sve što je zakonom utvrđeno je strateško opredjeljenje države BiH i njenih vlasti. Ako ne postoje podzakonski akti, planovi i sl. treba ih uraditi  u skladu sa zakonom – navodi dalje Bajrambašić.

Nažalost, BiH nije bila uključena, niti je konsultovana za bilo šta, u izradu Studije izvodivosti za izgradnju Pelješkog mosta (2015. godine), a što je ključni dokument, uz Studiju uticaja na okoliš mosta Pelješac (2015. godina) za aplikaciju Evropskoj komisiji za sredstva EU fondova, u ovom slučaju za most Pelješac.

- Ovo je velika šteta za projekt Pelješkog mosta i odluku Evropske komisije da odobri sredstva za realizaciju ovog projekta, jer Studija izvodivosti, sigurno, nije obradila pravni aspekt na stručan i potreban način. Da jeste to urađeno, jasno bi bio predstavljen sukob dva zakonodavstva RH i BiH, te sukob dva državna suvereniteta, jer je Pomorskim zakonikom RH (1994. godina) dio Jadranskog mora BiH, utvrđen Zakona o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi SRBiH, pripojen unutrašnjim vodama RH nad kojim RH ima puni suverenitet.

Na osnovu ovoga, konsultant bi nedvosmisleno utvrdio da je povrijeđen suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine u ovom dijelu Jadranskog mora i o tome bi pravovremeno obavijestio Evropsku komisiju, te kao savjestan konsultat, savjetovao vlasti u Hrvatskoj da izvrši ispravke u Pomorskom zakoniku.

U odnosu na suštinu problema vezanih za izgradnju Pelješkog mosta i potrebu dobrosusjedskih odnosa BiH i RH trebalo bi izbjegavati ovakve dvosmislene političke spekulacije sa radom i učinkom profesionalnih državnih službenika, sa potvrđenim iskustvom i znanjem – dodao je Bajrambašić.