Od ekonomije do politike: Sve glavobolje koje Hrvatska zadaje BiH

Piše A. Aljović

Odnos Hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini je dvojak, smatraju brojni analitičari, dodajući da se takvo stanje između dvije susjedne zemlje održava još od vremana prvog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana 90-ih godina, što je, uz istovjetan odnos i Srbije, jedan od glavnih problema političke i ekonomske nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i 22 godine nakon okončanja rata.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković te ministrica vanjske politike Marija Pejčinović-Burić danas o Bosni i Hercegovini govore kao o najvažnijem strateškom partneru, dok s druge strane čine neke poteze koji uveliko destabiliziraju odnose u Bosni i Hercegovini, poput miješanja u unutarnje uređenje zemlje ili često potpirivanje međunacionalnih tenzija, naročito između bh. Hrvata i Bošnjaka.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović je tokom nedavne posjete nekim evropskim zemljama i SAD-u o Bosni i Hercegovini govorila kao o nukleusu terorista, koji se kasnije mogu vidjeti po bliskoističnim ratištima, što je Bosni i Hercegovini načinilo veliku štetu, iako su izjave predsjednice Grabar-Kitarović bile neargumentirane.

Politički analitičar Adnan Huskić smatra da hrvatska politika je takva da ona uopće Bosnu i Hercegovinu ne smatra kao suverenu državu, već neku tvorevinu u kojoj žive i Hrvati.

„Hrvatska ima politiku koja je u kontinuitetu na dva nivoa. Jedan je funkcionalni, gdje Hrvatska pomaže BiH na njenom EU putu u smislu nekih tehničkih stvari, i toga ima jako puno, ne može se reći da su odnosi dvije zemlje na tom polju loši. Međutim, čim se spustimo na nivo kako Hrvatska gleda na unutrašnju politiku u BiH, nastupa jedan veliki problem. Jer, Hrvatska ne tretira Bosnu i Hercegovinu kao normalnu suverenu državu već kao nešto što je abnormalno“, kaže Huskić u komentaru za agenciju Patria. Otklon od takve politike, smatra, napravio je jedino bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić. No, dodaje, dolaskom HDZ-a na vlast ta amplituda ponovo raste, ili se nešto smanjuje kada je na vlasti SDP, ali ni tada u mjeri u kojoj bi se to trebalo desiti.

„Hrvatska politika BiH gleda isključivo kroz hrvatsko pitanje, bez obzira koja politika u Hrvatskoj je na vlasti. Naprimjer, Tonino Picula u Evropskom parlamentu zastupa jednake interese kao i Dubravka Šuica“, kaže Huskić. Politika Hrvatske prema BiH je, dodaje, jasna i ona se uvijek kreće oko matrice da se stvari u BiH moraju odvijati u smjeri dosljednje etno-teritorijalizacije, federalizacije, konsocijacije.

„Hrvatska BiH ne vidi kao državu u kojoj žive građani, već kao mjesto na kojem žive Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Politika Hrvatske uvijek i isključivo staje uz stranke sa hrvatskim predznakom u BiH“, kaže Huskić. No, takva politika, jasno je, šteti i bh. Hrvatima, što se vidi kroz njihov masovni odlazak iz BiH. 

Govoreći o odnosima Hrvatske i BiH brojni drugi analitičari upozoravaju da Hrvatska koristi poljuljanu političku situaciju u BiH te pod plaštom dobrosusjedskih odnosa Bosni i Hercegovini nanosi i ekonomsku štetu. BiH sa Hrvatskom ostvaruje najveću robnu razmjenu, no uvoz u BiH iz Hrvatske je za oko 50 posto veći nego izvoz.

Ni skoro tri decenije nakon raspada Jugoslavije Hrvatska Bosni i Hercegovini nije vratila nekretnine koje su joj pripale raspadom zajedničke države, dok je BiH prema hrvatskoj državi izmirila te obaveze. Procjenjuje se da u Hrvatskoj leže nekretnine Bosne i Hercegovine vrijedne više stotina miliona eura. U najvećoj mjeri to su hoteli i zgrade ratom uništenih bh. kompanija.

Hrvatska blokira prava Bosni i Hercegovini na Luku Šibenik, pod nerazjašnjenim okolnostima nestale su benzinske pumpe Energopetrola na teritoriji Hrvatske, hrvatska INA je na sumnjiv način kupila naftnog giganta Energopetrol u BiH.

Gradnju akumulacijskog Buškog jezera zajednički su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u općini u Hrvatskoj sagrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je u BiH, na području općina Tomislavgrad i Livno, sagrađena akumulacija. Hrvatska elektroprivreda (HEP) na ime proizvodnje električne energije preko HE Orlovac godinama izvlači milione, dok općinama Tomislavgrad i Livno u BiH ovo najveće umjetno jezero u Evropi daje samo mrvice.

Nadalje, samo kroz lanac trgovina Konzum Hrvatska godišnje iz Bosne i Hercegovine isisa stotine miliona KM. Bosna i Hercegovina nema niti jedan trgovački lanac u Hrvatskoj. Tu su i neka druga pitanja kojima Hrvatska opterećuje BiH. Posljednji teret je gradnja Pelješkog mosta u Malostonskom zalivu kojim Hrvatska želi povezati dio Hercegovačko-neretvanske županije sa ostatkom kopna. Iako bi Pelješki most značio blokadu Bosni i Hercegovini prema otvorenom moru, hrvatska vlada najavljuje da neće odustati od gradnje mosta.