Šta je "neškodljiv prolaz" koji Hrvatska nudi brodovima prema bh. moru: Vožnja po HR pravilima

Piše A. Aljović

Prema posljednjim izjavama državnog premijera Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića BiH će se ipak suprotstaviti, pravnim argumentima i snažno, gradnji Pelješkog mosta u Malostonskom zaljevu, koji bi kopnom povezao dvije hrvatske teritorije, a Bosni i Hercegovini ograničio pristup otvorenom moru, što bi bio prvi slučaj ove vrste u svijetu.

Naime, UN-ova Rezolucija o pravu mora članom 7 i članom 10 svakoj zemlji koja ima obalu, garantira i pravo izlaska na otvoreno more. Gradnjom Pelješkog mosta Hrvatska bi u najblažem slučaju prekršila UN-ovu Konvenciju, koju je potpisao i zvanični Zagreb.

Uzavrelu bosanskohercegovačku javnost iz Hrvatske pokušavaju umiriti tezom da će konstrukcija mosta biti 'komotna', takva da i najveći brod može ploviti ispod njega, te da će Hrvatska Bosni i Hercegovini dozvoliti takozvano 'pravo neškodljivog prolaza' do Neuma. Čini se da bh. stranu, iako paradoksalno, najviše umiruje upravo priča o 'neškodljivom prolazu', koji bi, pogledali se Pomorski zakon Hrvatske, Bosni i Hercegovini itekako škodio, s obzirom na uslove koje bi brodovi morali ispuniti ploveći 'neškodljivim prolazom' prema bh. moru. 

Neškodljiv prolaz koji Hrvatska nudi Bosni i Hercegovini jeste neškodljiv, ali ne za BiH već za Hrvatsku. On je za BiH izuzetno škodljiv.

Termin 'neškodljiv prolaz' jasno i precizno se spominje u Pomorskom zakonu Hrvatske, koji je na snazi. I obuhvata sav onaj pomorski saobraćaj kojem su hrvatske vode samo prolazni koridor. Brodovi se neškodljivim prolazom mogu kretati 'neškodljivo', ali ako poštuju uvjete koje odredi Hrvatska. Čak i tada, stoji u Pomorskom zakonom, hrvatskoj je ostavljena mogućnost da kontroliše brodove, pa i one u neškodljivom prolazu ako Hrvatska procijeni da joj brod može nanijeti štetu. Ko je taj koji može zabraniti Hrvatskoj da procjenjuje kako želi.  Svako ima pravo na sumnju. Naročito u vremenu kada hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović BiH po svijetu prezentira kao stanicu za teroriste.

Članom 21, stavom 1 Pomorskog zakona Hrvatske jasno se kaže da „pod neškodljivim prolazom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet ... pod uslovom da se ne narušava red, mir i sigurnost Hrvatske“. U stavu 2. istog člana ovog zakona navodi se da strani plovni objekt neškodljivi prolaz mora obaviti najkraćim plovnim putem, bez zaustavljanja. Brod u neškodljivom prolazu se može zaustaviti samo u slučaju nevolje na more, ali o tome odmah mora obavijestiti hrvatsku stranu.

Član 22. ovog zakona kaže i to da neškodljivim prolazom koji Hrvatska nudi BiH u Malostonskom zaljevu ne bi mogli ploviti ni ratnu brodovi, bez prethodnog odobrenja Hrvatske strane.

Brodovi za vježbu s oružjem, brodovi na koji slijeću ili sa kojeg polijeću avioni, brodovi koji posjeduje bilo kakav vojni uređaj..., također ne bi mogli ploviti ovim prolazom, što je također detaljno objašnjeno u članu 22 Pomorskog zakona Hrvatske.

Neškodljivim prolazom koji Hrvatska nudi BiH ne bi mogli ploviti ni brodovi koji obavljaju ribolov ili lov drugih morski bića, ili obavljaju ispitivanja, istraživanja ili mjerenja.

Niz je i drugih uvjeta koje Hrvatska može nametnuti brodovima na putu prema Neumu kroz ponuđeni 'hrvatski neškodljivi prolaz'.

Indikativno je da dobar dio bh. političara prihvata uvjete neškodljivog prolaza hrvatske Vlade, a među njima prednjače ministri i parlamentarci iz HDZ-a BiH i SBB-a.