Uloga članova Predsjedništva BiH: Umjesto državnih zastupaju partijske interese!

Depolitizacija Predsjedništva BiH jedna je od tema koja svako malo vremena postane top priča na političkoj sceni BiH, piše agencija Patria.

Izborni i politički sistem BiH takvi su da je u ovakvom odnosu snaga nemoguće očekivati da u skorije vrijeme u Predsjedništvo BiH uđe nestranačka osoba, odnosno nezavisni kandidat koji bi stvarno zastupao interese građana i države, a ne političke stranke koja ga je predložila, kao što je to sada slučaj.

U većini razvijenih evropskih zemalja kandidat koji bude izabran za predsjednika države automatski podnosi ostavku na mjesto u članstvu partije koja ga je predložila na mjesto predsjednika. Barem formalno. Od trenutka kada preuzme funkciju predsjednika on zastupa isključivo interese države i građana.

Takva situacija je i u regiji. Članstvo u vladajućoj partiji SNS podnio je i bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kao i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u SDP-u. Aleksandar Vučić je prije izbora najavio da će biti predsjednik svih građana Srbije, pa sada opozicija traži od njega da to i bude, te da se povuče s mjesta predsjednika SNS-a.

Kada su u pitanju članovi Predsjedništva BiH, u javnosti se predstavljaju kao politički predstavnici svog naroda, a zapravo u državnoj instituciji zastupaju isključivo interese svoje partije.

Po Ustavu i Izbornom zakonu BiH oni ne predstavljaju narod iz kojeg dolaze, kako se najčešće vole predstavljati u javnosti. Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana iz tri konstitutivna naroda u BiH, ali ustavna obaveza svih trojice je da predstavljaju sve građane BiH i zastupaju interese države.

Dragan Čović će često za sebe reći kako je on hrvatski član Predsjedništva, Izetbegović da je bošnjački, a Ivanić srpski. Ni njihovi prethodnici se nisu puno razlikovali od njih, izuzev Željka Komšića koji nikada nije krio da predstavlja sve građane BiH, što su mu najviše i zamjerali iz HDZ-a.

Niko od njih nije hrvatski, bošnjački ili srpski član Predsjedništva, već član Predsjedništva iz reda hrvatskog, bošnjačkog ili srpskog naroda, što je nešto potpuno suprotno.

Ako pogledamo aktivnosti na terenu koje obavljaju članovi Predsjedništva, dolazi se do zaključka da u praksi niko od njih ne poštuje Ustav.

Iako se predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva i zaštitinik Hrvata, Dragan Čović će rijetko otići u službenu posjetu onoj općini u kojoj načelnik nije iz njegovog HDZ-a, makar se radilo i o općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom. Identična situacija je i kada je u pitanju Izetbegović. Nemoguće je vidjeti predsjednika SDA u ulozi člana Predsjedništva u općinama gdje su načelnici iz SDP-a, SBB-a ili nekih drugih partija. Kada je u pitanju Republika Srpska, Mladen Ivanić nema skoro nikakve odnose s općinama gdje vlast ima SNSD.

Iako je Predsjedništvo BiH po Ustavu BiH jedna od najznačajnijih državnih institucija, članovi Predsjedništva su značaj ove institucije potpuno degradirali. Umjesto interesa države, članovi Predsjedništva su ovu instituciju pretvorili u politički organ koji zastupa interese partija iz kojih dolaze članovi Predsjedništva.

Kao zemlja koja ima namjeru da se priključi EU, BiH bi trebala slijediti evropsku praksu, pa da članovi Predsjedništva budu vanstranačke osobe. Makar formalno.