U Sarajevu je još 7. jula održana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, a premijeri Denis Zvizdić i Andrej Plenković nakon sjednice su istakli da je jedan od najvažnijih zaključaka rješavanje pitanje reciprociteta u stjecanju vlasništva nad nekretninama svih državljana BiH, a ne samo onih koji žive na teritoriji RS-a kako je to bio slučaj, piše novinska agencija Patria.
Istina, premijeri nisu kazali od kada počinje primjena ovog zaključka, ali prema izjavi da je „to sada riješeno“ očekivalo bi se da je već stupilo na snagu.
Međutim, na stranici Ministarstva pravosuđa Hrvatske nema još promjene te su na pozive državljana BiH koji žive u FBiH proteklih dana kazali da još nemaju zvaničnu informaciju.
Print screen stranice Ministarstva pravosuđa Hrvatske
- Postoje razgovori o navedenom problemu međutim još ništa zvanično nije dogovoreno niti imaju informaciju da bi isto trebalo ili moglo biti u skorije vrijeme. Shodno tome na snazi su zvanično uslovi i reciprocitet sa zemljama shodno dokumentima objavljenim na sajtu Ministarstva pravosuđa R Hrvatske" – rečeno je iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske.
Poslanik SDP-a Saša Magazinović na jednoj od sjednica Predstavničkog doma PSBiH upitao je Vijeće ministara da li su svjesni postojanja problema diskriminacije građana BiH po osnovu prava vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj i šta rade po tom pitanju. Odgovor koji je sačinjen 31. jula dakle skoro mjesec dana nakon održane zajedničke sjednice Vlada Hrvatske i BiH pokazuje da se mnogo toga nije promijenilo.
U Bosni i Hercegovini vlasničko-pravni odnosi su regulirani entitetskim zakonima o stvarnim pravima i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko Distrikta. U svim navedenim zakonima je propisano da strane osobe mogu sticatl pravo vlasništva nad nekretninama pod uslovom reciprociteta.
- Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je dostavilo obavijest da je članom 356. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima RH, propisano da strane fizičke i pravne osobe mogu, ako Zakonom nije drugačije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, sticatl vlasništvo nekretnina na području Hrvatske ako saglasnost za to da ministar nadležan za poslove pravosuđa Republike Hrvatske.
Dalje se navodi da između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine i između Republike Hrvatske i Distrikta Brčko, postoji uzajamnost u sticanju prava vlasništva nad nekretninama uz uslov da sticatelj, fizička osoba, dokaže da u Republici Hrvatskoj ima stalni boravak ili da obavlja dopuštenu djelatnost u Republici Hrvatskoj.
Između Republike Hrvatske i Republike Srpske postoji uzajamnost u sticanju prava vlasništva nekretnina bez ograničenja – kažu iz Vijeća ministara.
O navedenom je Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo entitetska ministarstva pravde kojima se dostavljaju informacije koje prikuplja MVP o uslovima i načinu sticanja prava vlasništva nad nekretninama za državljane BIH u drugim zemljama kako bi se mogao utvrditi reciprocitet.
- 5. jula 2017. godine, ministar pravde Federacije Bosne I Hercegovine je dostavio obavijest upućenu općinskim sudovima u Federaciji BIH, kantonalnim sudovima u FBiH, Notarskoj komori Federacije BiH i Advokatskoj komori FBiH. Ministar je izvijestio nadležne organe u Federaciji BiH da, uzimajući u obzir načelo reciprociteta, pod istim uslovima treba omogućiti sticanje prava vlasništva na nekretninama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine državljanima Republike Hrvatske.
O navedenoj obavijesti ministra pravde Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjskih poslova je odmah obavijestilo nadležne organe u Republici Hrvatskoj – kažu dalje iz Vijeća ministara.
Magazinović u izjavi za Patriju kaže da će nastaviti insistirati na odgovoru na ovo pitanje, jer sudeći po onome što je dobio malo se toga promijenilo.
Analitičari smatraju da je riječ o očiglednoj diskriminaciji prema Bošnjacima. Naime, ako postoji reciprocitet u kupovini nekretnina prema Federaciji, time je Hrvatska jedino ograničila prava Bošnjaka, jer svi Hrvati u BiH imaju pravo na dvojno državljanstvo, koje im u Hrvatskoj dopušta sve mogućnosti koje imaju državljani Hrvatske.