Propisi o kurbanu

Milioni muslimana širom svijeta proslavljaju praznik Kurban-bajram. Kurban-bajram je dva mjeseca i deset dana iza Ramazanskog bajrama, a muslimani prinoseći žrtvu „kurban“ Gospodaru pokazuju zahvalnost za blagodati na ovozemaljskom svijetu i tim činom muslimani pokazuju da su spremni žrtvovati svoj imetak.
Agencija Patria prenosi detaljnije pojašnjenje o kurbanu, autora dr. Senaida Zajimovića, direktor Vakufske direkcije u BiH

Definicija kurbana

U terminološkom smislu kurban znači: "Zaklati devu, kravu, ovcu ili kozu na dane bajrama, u određeno vrijeme, želeći se tim činom približiti Uzvišenom Allahu."

Uzvišeni Allah na nekoliko mjesta u Kur'anu spominje propis kurbana. U suri "El-kevser" je rekao: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji...." Prije imperativa o dužnosti klanja kurbana Uzvišeni spominje kako je „mnoga dobra“ dao čovjeku. Kurban koji koljemo svakako je jedno od dobara koje nam je On darovao. Prinoseći žrtvu kurbana mi žrvujemo stoku i blagodat koju nam je Allah darovao.

U suri "El-Hadž" Uzvišeni Allah je rekao: "A klanje kamila smo vam učinili jednim od znakova Allahove vjere, i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo ime kada budu u redove poredane, a kada padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste bili zahvalni." Allah nam je sve potčinio pa i ovu stoku koju koljemo u ime Njega. On od nas želi vidjeti spremnost na žrtvu. On ne traži mnogo od nas, jer nam je već dao i ono što ćemo žrtvovati. Od nas se samo traži spremnost na žrtvu. Takav je bio primjer Ibrahima a.s. kojem je, onog momenta kada je izrazio spremnost da žrtvuje svog sina Ismaila a.s., Uzvišeni Allah poslao velikog ovna kao zamjenu za sina.

Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Nema Allahu dražeg djela kojeg čovjek može učiniti na dan bajrama od puštanja krvi kurbana. Zaklana životinja će na sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne do Allaha (bude primljena kod Allaha) prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu." (Ibn Madže i Tirmizi).

Ko je dužan klati kurban?

Kurban je dužan klati punoljetan, pametan, slobodan i imućan musliman. Pod riječima imućan musliman misli se na čovjeka kojem njegove redovne potrebe dozvoljavaju izdvajanje imetka za klanje kurbana. U ovu grupu spadaju oni koji imaju novac za klanje kurbana i on im ne treba za neke druge hitne i neodgodive poslove. Zatim oni koji imaju novac i on im ne treba za dane Bajrama. Kao i oni koji ako su u mogućnosti da pozajme mogu pozajmiti radi kurbana ukoliko imaju mogućnost da vrate dug.

Smisao propisivanja kurbana

a) Zahvalnost Allahu na blagodatima kojima nas je obasuo.

b) Evociranje uspomena na Ibrahima a.s. i njegova sina Ismaila koji nam pokazaše primjer spremnosti na žrtvu za Gospodara svjetova.

c) Pribavljanje hrane za dane bajrama i poslije.

d) Približavanje Allahu i postizanje Njegove naklonosti.

Šta se može zaklati u kurban?

U kurban se može zaklati deva, krava, koza i ovca. Uvjet je da deva koja se kolje u kurban ima pet godina. Krava treba imati dvije godine i da je ušla u treću. Koza treba da ima godinu dana i da je ušla u drugu. Ovca (ovan) treba imati godinu dana i da je ušla (ušao) u drugu. Dozvoljeno je zaklati i ovcu od šest mjeseci ukoliko je ona napredna, a ne može se naći ovca od godine ili više.

U kurban nije dozvoljeno klati stoku pod sljedećim mahanama:

- jako bolesnu koja nije sposobna sama doći do mjesta klanja,

- ćoravu ili potpuno slijepu,

- hromu koja nije sposobna sama hodati,

- iščupanog roga, repa ili uha iz korijena,

- onu koja je previše mršava, kao i onu koja nema zubi.

Uzvišeni Allah je rekao: "O vjernici udjeljujte lijepe stvari koje stičete, ..... ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili – kad ni vi sami to ne biste primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan." (El-Bekara, 267)

Vrijeme klanja kurbana

Kurban ima svoje strogo određeno vrijeme klanja. On se kolje prvog dana bajrama nakon što se klanja bajram namaz i može se klati sve do zalaska sunca trećeg dana bajrama. Od Bera ibn Aziba se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Prvo sa čime ćemo započeti u ovom danu jeste bajram namaz, a potom ćemo se vratiti i klati kurbane. Ko ovako uradi uradio je po našem sunnetu, a ko zakolje kurban prije ovog vremena, to je obično meso koje je on obezbijedio svojoj porodici. U ovakvom djelu nema ništa od sunneta."

Zajimović je pojasnio i običaje koji su se ustalili u BiH. Naime, ne postoji nešto što se zove "kurban za mrtve" tako ne postoji ni obredno klanje kurbana uoči Bajrama. Mrtvima nije propisan kurban i kada umru njihov nasljednik nije dužan klati kurban za njih osim u slučaju da je umrli oporučio da se iz njegove imovine ima svake godine na ime kurbana izdvajati određeni iznos i kurban klati. Meso od ovakvog kurbana se ne zadržava već se dijeli siromašnima.

Udruživanje u jednom kurbanu

Dozvoljeno je udruživanje više osoba u jednom kurbanu ukoliko se radi o devi ili kravi. Ovca i koza se kolju samo za jednu osobu i nije dozvoljeno udruživanje.

Način klanja kurbana

Muhamed a.s. je lično za sebe klao kurban. Muslimani su dužni postupati pri klanju kurbana onako kako je činio i sam Alejhisselam.

Kurban se povali na lijevu stranu, okrenuvši ga po mogućnosti prema Kibli, svežu mu se sve četiri ili najmanje tri noge i oštrim nožem brzo se pre­sijeku dvije glavne krvne žile, te dušnik i grkljan.

Prije neposrednog klanja trebalo bi izgovoriti: "Bismillahi Allahu ekber", a po mogućnosti i nešto više, posebno ono što je učio i sam Muhamed a.s.: "Vedždžehtu vedžhije lillezi feteressemavati vel erda hanifen ve ma ene minel-mušrikin. Inne salati ve nusuki ve mahjaje ve memati lillahi rabbil alemin. La šerike lehu ve bi zalike umirtu ve ene evvelul -muslimin. Allahume minke ve leke 'an Muhamedin ve ummetihi. Bismillahi Allahu ekber." "Okrećem svoje lice prema Onome koji je stvo­rio nebesa i zemlju čist (od svakog krivog vjero­vanja). Ja ne spadam u nevjernike. Moj namaz i svi ostali moji ibadeti, moj život i moja smrt su samo radi Allaha Stvoritelja svjetova. On nema dru­ga. Ovo mi je naređeno i ja se Njemu pokoravam. Bože! Ovo je (kurban) od Tebe, Tebi ga žrtvujem, za sebe i svoj ummet. U ime Allaha. Allah je naj­veći."

Ko ne zna ništa proučiti dovoljno je da kaže: "Bismillahi", pa ako i zaboravi kurban je valjan. Namjerno izostavljanje spominjanja Božijeg imena ima za posljedicu neispravnost samoga klanja, pa je kurban nevažeći.

Muhammed a.s. je upozoravao svoje ashabe da ne muče kurbana pri klanju, pa je tražio da se pripre­me, kao što je oštrenje noža, moraju izvršiti ranije. S guljenjem treba sačekati sve dok se posigurno ne utvrdi da je kurban već mrtav i otekla sva krv koja treba da oteče.

Kako se vrši podjela kurbanskog mesa

Jedan dio se ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio se dijeli komšijama, rodbini i prijateljima, a treći dio se dijeli siromašnima. Dozvoljeno je svo kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao što je dozvoljeno svega ga zadržati za kućne potrebe i ništa od njega ne podijeliti u slučaju da je domaćin siromašan.

Plaćanje usluga klanja

Najbolje je ako čovjek može lično svojom rukom zaklati svoj kurban. Međutim, ako iz određenih razloga čovjek ne može zaklati svoj kurban, neka to za njega uradi neko drugi, ali to ne smije biti nemusliman. Prema hadisu Poslanika s.a.v.s. "Kurban može zaklati samo musliman." U slučaju da nema muslimana koji bi mogao zaklati dozvoljava se da kurban zakolje kršćanin ili jevrej, ali nikako idolopoklonik ili ateista. U slučaju da nam kurban kolje neko drugi neće mu se plaćati kurbanskim mesom niti kurbanskom kožicom.

Ukoliko je kasapin siromašan ili naš komšija može mu se dati od mesa kao i svima onima kojima se udjeljuje od kurbana, ali ne na ime naknade za klanje.

Prodaja kurbanskog mesa, vune i kožica

Zabranjeno je prodavati kožicu od kurbana, loj, meso, glavu, vunu, kosu i mlijeko koje se pomuze nakon klanja, svejedno bio ovaj kurban vadžib kurban ili dobrovoljan.

Dozvoljeno je vlasniku kurbana koristiti se kožicom i praviti od nje postekiju za klanjanje, ili mijeh, ili čarape od vune ili nešto slično.

Dugogodišnja je praksa bosanskohercegovačkih muslimana da kožice svojih kurbana poklanjaju Islamskoj zajednici. Ovaj postupak sa kožicama zasnovan je na islamskom učenju.