Valjda su Kolinda Grabar-Kitarović i ostatak državnog vodstva procijenili da Trump i njegovi ljudi dobro reagiraju na priče o potencijalnim islamskim teroristima u srcu Europe te je Zagreb u tome vidio, a i dalje vidi, priliku za priskrbljivanje moćne podrške u realizaciji svojih političkih planova u Bosni i Hercegovini, istovremeno zatvarajući oči pred opasnim desničarskim radikalizmom i neoustaštvom u svojim redovima, piše novinar Ivica Đikić za Al Jazeeru, komentarišući izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja tvrdi da u BiH trenutno živi i do 10.000 ekstremista, prenosi agencija Patria.
Hrvatski planovi, smatra Đikić, u suštini se tiču daljnjeg dezintegriranja Bosne i Hercegovine i osiguravanja još većeg stupnja zaštite Draganu Čoviću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine u prakticiranju političke svemoći, samovolje i stvarne nebrige za život svojih birača, koji se masovno iseljavaju, ponajviše zbog toga i zbog posjedovanja hrvatskih pasoša. Premda je, dodaje Đikić, opravdano i logično traženje da se pronađe model koji bi omogućio Hrvatima da ih u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine zastupa onaj koga izabere većina Hrvata.
„Drugo je pitanje jesu li izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje promovira Čović najbolji i najkonstruktivniji put prema tom cilju“, kaže Đikić.
„Hrvatskoj i vodstvu Hrvata u Bosni i Hercegovini pritom se jako žuri, jer vlada strah od pravomoćne haške presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bivše samozvane hrvatske republike Herceg-Bosna, presude koja se očekuje u novembru ove godine: širenje panike u vezi s islamističkom prijetnjom u Bosni i Hercegovini utoliko ima i funkciju poziva Americi da se snažnije lobistički angažira na tome da iz haškog pravorijeka nestane barem kvalifikacija o udruženom zločinačkom pothvatu.
Umjesto da vode politiku koja će se suočiti s bosanskohercegovačkim grijehom hrvatske politike tokom devedesetih godina i koja neće dopustiti da se eventualna osuđujuća haška presuda iskoristi za političko obespravljivanje i stigmatiziranje Hrvata koji danas žive u Bosni i Hercegovini, Zagreb i Mostar ponašaju se tako da idu na ruku onima koji nestrpljivo čekaju da odluku iz Haaga pretvore u sredstvo političke borbe protiv najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda kao smetnje kreiranju neke drukčije Bosne i Hercegovine“, smatra Đikić.
Kompletan tekst pročitajte klikom OVDJE.