Članak

Dvadeset godina od eksplozije u Mostaru: Lična karta teroriste

Čak 11 godina kasnije 2008. godine američke trupe su ga uhapsile u Afganistanu i zatvorile kao pripadnika Al-Kaide. Ubrzo nakon toga je oslobođen i otišao je u Saudijsku Arabiju.

Piše: Sead Omeragić

U zapadnom dijelu Mostara, na današnji dan, prije dvadeset godina, 19. septembra 1997. godine odjeknula je eksplozija automobila bombe. Ranjeno je 50 ljudi, uništeno je 157 automobila i oštećeno 190 stanova. Autobomba je eksplodirala u Splitskoj ulici u centru grada. Prema nekim izvještajima eksplozivna naprava koja je odjeknula na trgu u Mostaru sastojala se od 15 antitenkovskih mina, 10.450 grama TNT kocki, 20 protupješačkih mina i 15 kg plastičnog eksploziva.

U svojoj knjizi „Druga strana Rubikona“ Miroslav Tuđman je kao primjer navodnog bosanskog terioriste naveo Ahmeda Zuhaira Handalu, koji je tada osumnjičen za teroristički čin u Mostaru. Radi se o čovjeku, nižeg obrazovanja, koji je radio kao trgovac ovcama i za kojeg se ne zna kada je tačno došao u Hrvatsku. Nema jasnih dokaza da je dolazio u Bosnu i Hercegovinu i pod kojim okolnostima. Ahmed Zuhair Handala, prema svim dostupnim podacima, nikada nije imao pasoš Bosne i Hercegovine, ali je imao hrvatske dokumente.    

On je 1995. godine radio za Al-Haramain International Fondaciju sa sjedištem u Hrvatskoj.

Prema dostupnim podacima zapadnih obavještajnih službi Ahmed Zuhair Handala se oženio državljankom Hrvatske, koja je nakon toga ubrzo otišla u SAD, pa i danas živi u Virdžiniji. Identitet Ahmeda Zuhaira Handale potvrđen je datumom rođenja na ličnoj karti 16. oktobar 1965. godine. Lična karta mu je u Zagrebu izdata 5. decembra 1994. godine i važila je do 5. decembra 1997. godine. Priča o njegovom boravku u Bosni je teško održiva.

Naime Vašingtonski sporazum, koji je donio mir između Hrvata i Bošnjaka, potpisan je 31. marta 1994. godine. Stvari se nisu slegle ni do septembra te godine zbog  stalnih napetosti. Kako je Ahmed Zuhair dobio legalnu ličnu kartu u decembru 1994. godine. Naravno da se radi o sumnjivom izdavanju dokumenta. Ahmed Zuhair Handala je u Hrvatskoj kao stranac mogao imati samo azilantski status, bez obzira na tajanstveni i kratki brak sa državljankom Hrvatske.    

Dok države svojim azilantima ne dozvoljavaju izlazak iz zemlje, prema obavještajnim podacima Ahmed Zuhair je putovao nesmetano po Bliskom Istoku od Saudijske Arabije do Jemena u vrijeme dok je imao lične hrvatske dokumente.

Godine 1996., Zuhair je otputovao u Džedu (Jeddah) i opet se vraćao u Hrvatsku. On je, prema izvještajima jedne proizvoljne, pa i pristrasne bh. komisije za terorizam, navodno bio uhapšen u Bosni zbog saobraćajne nesreće, zbog koje je dobio pet godina kazne zatvora.

Kako je moguće da se sve ovo u kratkom roku isplete oko jedne ličnosti? To može biti jasno samo onima koji su u Ministarstvu sigurnosti BiH naknadno pisali izvještaje o djelovanju Ahmeda Zuhaira Handale. Naime u svim ovim podacima nedostaje bar desetak godina da bi se iscrtao logičan put ovog mostarskog bombaša teroriste.    

Sve vrijeme se govori da je eksplozija u Mostaru navodna osveta Ahmeda Zuhaira. Pitanje je kome se i zašto želio osvetiti? I ko je uistinu Ahmed Zuhair? Obavještajne službe ga tretiraju kao Saudijca, dok ga hrvatska služba sigurnosti tretira kao Sudanca. Posljednji razgovor Handala je vodio sa korisnikom hrvatskog telekoma, a osumnjičeni i privođeni za teroristički akt su bili upravo Hrvati. Međunarodne sigurnosne snage SFOR-a su odmah posumnjale u hrvatsku verziju terorističkog akta u Mostaru. Eksplozija se dogodila u dvadeset minuta do ponoći. Pravo je čudo da se sa stravičnim količinama eksploziva na ogromnom prostoru parkinga u Splitskoj i na ulici nije našao niko, i da nije bilo poginulih.        

Kako je moguće da je Ahmed Zuhair pobjegao od pravde? Domaći medji su kasnije izmislili priču da je živio u Željeznom polju, u centralnoj Bosni, da je trebao biti uhapšen, ali da je onda nakon upozorenja policajaca pobjegao. Niko se tada nije pitao kako je pobjegao iz Mostara, gdje je, govorilo se, bio pritvoren. Njegovi pomoćnici iz Bahreina i Jemena za ovaj teroristički akt su kažnjeni na pet i sedam godina zatvora. Handale nema, nestao je bez traga. Čak 11 godina kasnije 2008. godine američke trupe su ga uhapsile u Afganistanu i zatvorile kao pripadnika Al-Kaide. Ubrzo nakon toga je oslobođen i otišao je u Saudijsku Arabiju.

I konačno pitanje: Zašto Hrvatska, koja je osudila Ahmeda Zuhaira Handalu u odsustvu, nije nikada zatražila njegovo  izručenje? Stalno se sa cinizmom postavlja pitanje kako je moguće da se na mjestu terorističkih zločina redovno nađe lična karta teroriste. Evo lične karte Ahmeda Zuhaira Handale, izdate u Hrvatskoj, kojom je apsolutno obavještajno rukovodio Miroslav Tuđman. 

#BiH