Velika rasprava: Ima li Parlament BiH snage da ratnim zločincima ograniči pasivno biračko pravo

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će biti razmatrano nekoliko zakonskih rješenja među kojima su i izmjene Izbornog i Krivičnog zakona, koje se odnose na zabranu kandidiranja osuđenim ratnim zločincima na izborima i zabranu negiranja genocida i drugih zločina prema prijedlogu zastupnika Denisa Bećirovića (SDP BiH), piše agencija Patria.

Ustavnopravna komisija podržala je prijedlog izmjena Izbornog zakona tako da zabrani kandidiranje osuđenih ratnih zločinaca te podržala i prijedlog zakona o zabrani negiranja, poricanja i marginaliziranja genocida.

Zastupnik Bećirović u obraćanju Parlamentu kazao je da je ovaj zakon prošao i više od očekivanog.

- Vjerujem da će biti opće većine kod glasanja. Neki kažu da nije trebalo ni predložiti ovakav zakon. Ja kao opozicioni zastupnik reći ću da niko nije branio Vijeću ministara da predloži nešto ovako. Ovo je test za sve nas u BiH, a meni je žao što VM nije predložilo neko rješenje za ovaj problem. Moram reći da je meni žao da je umjesto ovakvih prijedloga pred Vijeće ministara došao prijedlog o pomilovanju ratnih zločinaca – kazao je Bećirović.

On je dodao da je nemoguće vraćati ljude na njihova ognjišta, a dozvoliti ljudima koji su pravosnažno osuđeni za ratne zločince da budu birani.

- Haški proces nije ništa drugo već pokušaj da se za BiH uspostavi nešto kao Nirnbeški proces za Drugi svjetski rat. Stotine hiljada ljudi u BiH već nemaju pasivno biračko pravo, a ovdje neki prave problem što 100-tinjak ratnih zločinaca nema pravo. Zar nije nenormalno da se Bogić Bogičević ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH ili Saša Magazinović, a da Momčilo Krajišnik može – kazao je Bećirović.

Jasmin Emrić (A-sda) kazao je da je on dao podršku ovom zakonu na komisiji.

- Danas ću podsjetiti da je kandidat za načelnika Velike Kladuše Fikret Abdić na kraju, nažalost, pobijedio. Osuđeni ratni zločinac. Kandidat koji je naredio i organizirao formiranje logora u cilju zatvaranja civila koji su bili protiv njegove ideje i tzv. autonomne pokrajine zapadna Bosna. Abdić je zatvorio više od 5.000 civila. Zatvarane su i zlostavljane žene, djeca mlađa od 14 godina. On sada podsjeća veliki broj građana na zlodjela koja je naredio i unio je nemir u domove svih koji su prošli golgote logora. Zar je pravdeno i moralno i da li doprinosi pomirenju da se na ovakav način nastave živjeti kao da se ništa nije desilo. Potrebno je stoga ograničiti pasivno biračko pravo i na taj način eliminiramo mogućnost da bi ratni zločinac mogao vladati u zemlji u kojoj je počinio zločine – kazao je Emrić iščitavajući pismo logoraša Velike Kladuše.

Momčilo Novaković (NDP) kazao je da je stekao dojam da se zakon usvaja zbog jednog ili stotinjak ljudi.

- Jesmo li pogriješili ako im ne damo mogućnost da ljudi izaberu – kazao je Novaković.

Emrić je, pak, kazao da samo navodi jedan primjer.

- Nisam rekao da se treba usvojiti zakon zbog jednog čovjeka. Ja sam samo naveo primjer. Mi moramo spriječiti da se to dešava u budućnosti – dodao je Emrić.

Mirsad Mešić (SDP) istakao je mu nije jasno na osnovu čega je shvatio da se zakon predlaže samo radi jednog čovjeka. Damir Arnaut (SBB) istakao je da se radi o principu, ali i preventivnom djelovanju.

- Mi smo u BiH kao što smo odmah nakon Dejtona bili u prilici da hapsimo ratne zločince, sada smo u prilici da oni izlaze iz zatvora i odmah se kandiduju. Abdić nije cilj, već personifikacija šta nam slijedi. Ti ljudi mogu unijeti nemir kod povratnika i Aneks 7 vratiti unazad – kazao je Arnaut.

Senad Šepić (Nezavisni blok) kazao je da će oni kao Klub podržati zakon.

Nikola Lovrinović (HDZ) kazao je da je zakon neprecizan, te da ima ratnih zločinaca koji su osuđeni na tri godine.

- To se trebalo precizirati kroz Krivični zakon. Ovo je ne demokratski zakon – kazao je Lovrinović.

Bećirović je kazao da nije riječ o nedemokratskom zakonu, te da će iz mišljenja Venecijanske komisije citirati da „može biti isključen iz prava da bude biran onaj ko može donijeti uznemirenje šire javnosti“.

Hazim Rančić (SDA) kazao je da je iznenađen ovakvim stavom HDZ-a.

Aleksandra Pandurević kazala je da želi upozoriti da možemo dobiti tužbu u Strazburu, pa da ćemo dobiti novi slučaj "Sejdić i Finci" koji godinama neće moći riješiti.

Saša Magazinović (SDP) kazao je da je malo previše upoređivati Sejdić-Finci s ovim prijedlogom.