Tužilaštvo BiH želi vladavinu prava: Kako su onda akteri velikih afera prošli bez sankcija?

Nakon niza kritika na račun (ne)rada Tužilaštva BiH i neispunjavanja onoga što je obećala kada je imenovana za v.d. glavne tužiteljice Gordana Tadić održala je kolegij sa svim tužiocima iz sva tri odjela Tužilaštva BiH. Tadić je razgovarala sa tužiocima Posebnog odjela za ratne zločine, Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju i Odjela III, piše agencija Patria.

Ovaj Kolegij uslijedio je i nakon navodne „afere prisluškivanja“ kada je Tadić zajedno sa Ružicom Jukić, potpredsjednicom VSTV-a tvrdila da su prisluškivane i da su transkripti autentični. Te teške optužbe bile su na račun SIPA-e, a kada je ova agencija demantirala bilo kakvu umiješanost u prisluškivanje Tadić i Jukić, iz Tužilaštva BiH više se nisu oglašavali. Takve optužbe na račun Državne agencije za istrage i zaštitu olako su izrečene. Za njih u ovom slučaju nema odgovornosti. Iz ove dvije institucije (Tužilaštvo BiH i VSTV) samo šutnja na očito urušavanje pravosudnog sistema u kojem su glavni akteri Tadić i Jukić.

Iz Tužilaštva BiH danas je saopćeno da je od 237 uposlenika 59 tužilaca koji „u saradnji sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH i inozemstvu, intenzivno rade na jačanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini.“

Da li je vladavina prava da su bez ikakve sankcije akteri neustavnog referenduma, slučaja Pandora, Bobar banke?

U narednom periodu, navode iz Tužilaštva, akcenat će biti na borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, korupcije, kao i procesuiranju predmeta ratnih zločina.

Kao što to uvijek radi kada se nađe na udaru kritika, Tužilaštvo BiH odgovara statistikom. Pa je tako saopćeno da su u proteklih 15 godina podignute optužnice protiv više od 5.000 osoba, koje se terete za najsloženija kaznena djela, organiziranog kriminala, ratnih zločina, gospodarskog i finansijskog kriminala, terorizma i druga kaznena djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH.

No, iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli i statističke podatke koliko je optužnica potvrđeno, kakvi su ishodi i koliko ih je završilo osuđujućim, a koliko oslobađajućim presudama. Koliko je oduzeto nelegalno stečene imovine, novca, koliko je izrečeno godina zatvora...

Ne treba zaboraviti da Tužilaštvo BiH posljednjih godina potresaju afere sa glavnim tužiocima, prijave protiv tužilaca, odbijanje optužnica pa je možda i cijela afera oko navodnog prisluškivanja bio dobro osmišljen plan skretanja pažnje sa krucijalnih pitanja na koja bi ova državna institucija trebala odgovoriti javnosti.