Kurdi u Iraku izašli na referendum o nezavisnosti

U provincijama iračkog Kurdistana i na spornim teritorijama na koje polažu pravo i Bagdad i kurdske vlasti jutros je počeo referendum o nezavisnosti, prenosi agencija Patria.

Referendum se održava uprkos protivljenju Bagdada i međunarodne zajednice. SAD su upozorile da bi referendum mogao da destabilizuje region u jeku borbe protiv Islamske države, piše list Danas.

Organizatori referenduma očekuju da će odziv biti veliki. Očekuje se da milioni glasača iskažu svoj stav na referendumu koji je historijski izuzetno značajan, ali nije obavezujući.

Zvanični Bagdad se također oštro protivi referendumu i u nedelju je zatražio da se kontrola nad svim aerodromima i graničnim prelazima u kurdskim oblastima vrati federalnim vlastima.

- Ukoliko počne dezintegracija Iraka, proširiće se na druge zemlje u regionu, upozorio je visoki iranski zvaničnik Mohsen Rezai, sekretar glavnog arbitražnog tijela koje savjetuje Vrhovnog vođu ajatolaha Ali Hameneija.

- Izbiće separatistički rat koji će region gurnuti u 20 godina neizvjesnosti - rekao je Rezai iračkim novinarima u Bagdadu.

Rezai, penzionisani general, se dobro razumije u sigurnosne procjene. Tokom osmogodišnjeg rata sa Irakom 1980-ih, bio je komandant Korpusa Islamske Revolucionarne Garde (IRGC), grane iranskih oružanih snaga.

U Damasku je boravio sa čelnikom Arbitražnog tijela, ajatolahom Sejidom Mahmudom Hašemi Šahrudijem, da ubijedi lokalne kurdske političare da odustanu od ideje referenduma o mogućoj nezavisnosti danas možda najbrojnije etničke grupe u svijetu koja nema vlastitu državu.

Zvaničnici u regionu upozoravaju da bi glasanje na referendumu moglo da ima ozbiljne posljedice. Međunarodna zajednica, Ujedinjene nacije, Organizacija Islamske konferencije, Arapska liga, Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak za obustavu referenduma.

Delegacija Regionalne vlade Kurdistana (KRG) je u Bagdadu u subotu razgovarala sa iračkim zvaničnicima i prema nezvaničnim vijestima koje prenose iranski mediji, predstavnici KRG su prihvatili da obustave plebiscit.

Vođa iračkih Kurda Masud Barzani (71), čiji je još otac mula Mustafa Barzani počeo 1930-ih oružanu borbu protiv iračkih vlasti za nezavisnost, odgodio je predviđenu konferenciju za štampu. Međutim, Visoko vijeće referenduma koje Barzani nadgleda, odbacilo je glasine o odustajanju, javili su mediji u Erbilu, glavnom gradu KRG.

Sa druge strane, glavne institucije iračke države, parlament, Vrhovni sud i vlada su ocijenili referendum u Kurdistanu, neustavnim. Premijer Haider al-Abadi nazvao je referendum "igranjem vatrom" i odbacio ga "danas ili u budućnosti". Čak je zaprijetio vojnom intervencijom za slučaj da izjašnjavanje bude vodilo nasilju.

Planirani referendum je izazvao strah od novog sukoba u regionu koji nastoji da izađe iz godina kampanje smrti i razaranja koju vodi tzv. Islamska država (ISIL, ili Daeš). Generalni sekretar UN Antonio Guteres je poručio da bi jednostrana odluka iračkih Kurda održe referendum omela napore za poražavanje Daeša.

Međunarodna zajednica i države u regionu glasno upozoravaju da bi podjela Iraka raspalila novi požar nasilja u regionu. Prošle nedjelje su se etnički Turkmeni u milionskom gradu Kirkuku sukobili sa Kurdima, prije nego što su se Pešmerga, oružane snage KRG umiješale.

Kirkuk, u području bogatom naftom, je mjesto ozbiljnog razdora vlasti Iraka i KRG. Situacija u gradu sjeverno od Bagdada je napeta i prema iranskim medijima, stanovništvo gomila rezerve hrane čija je cijena već porasla za 20 odsto.

Kirkuk nije jedna od tri provincije koje čine poluautonomni KRG ozvaničen 2003., ali koji u suštini postoji od 1991. i prvog Zaljevskog rata međunarodne koalicije predvođene SAD sa režimom dugogodišnjeg iračkog diktatora Sadama Huseina. Kirkuk su, međutim, kurdske snage zauzele 2014, kada su irački vojnici pobjegli pred ofanzivom Daeša.

Pitanje referenduma je podijelilo i same Kurde, kao i njihove glavne političke partije, Barzanijevu Demokratsku partiju Kurdistana (KDP) i Patriotsku Uniju Kurdistana (PUK) svojevremenog predsjednika Iraka, Jalala Talabanija. Mudah Bahtijar, član Politbiroa PUK-a je u subotu izjavio kako ta stranka "vjeruje da je prihvatljiva alternativa koju su predložili UN i glavne sile."

Zapadne zemlje javno podržavaju "alternativni plan" UN za momentalne pregovore u budućim odnosima Bagdada i Erbila, u zamjenu za odbacivanje referenduma. Za sada je jedino Izrael javno podržao izjašnjavanje Kurda u Iraku.

Ibrahim Kalin, predstavnik za štampu turskog predsjednika Recepa Tajipa Erdogana, napisao je u subotu na Twitteru:

- UkoIiko referendum ne bude obustavljen, slijediće ozbiljne posljedice. Kurdi moraju odmah da odustanu od ove ozbiljne greške koja će izazvati novu krizu u regionu.

Turska vojska je prošle nedjelje počela manevre na granici sa Irakom, a predsjednik Erdogan je najavio da će jedinice biti upućene i u kurdski region na sjeveru Sirije. Iranski mediji u nedelju javljaju kako su na sjeverozapadnoj granici Islamske Republike prema KRG počele vježbe artiljerije IRGC.

Cijenjeni iranski analitičar Sadeh Maleki je kazao:

- Niti je Irak Čehoslovačka, niti Bliski Istok Evropa. Podjela Iraka će biti sveobuhvatna, prožimajuća i scena apsolutnog krvoprolića - apokaliptično je zaključio Maleki.

Kurdski institut u Parizu naveo je da prema procjenama iz 2016, u svijetu ima između 36 i 45 miliona pripadnika te etničke grupe. Institut je uzeo u obzir statistiku o stanovništvu vlasti u Iračkom Kurdistanu i procjene o Kurdima koji žive u ostalim dijelovima Iraka i drugih država.

Druge procjene govore da u Jugozapadnoj Aziji ima blizu 30 miliona Kurda te milion do dva u dijaspori. Prema podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA) za 2015. godinu, grube procjene su da u Turskoj živi 14,3 miliona Kurda, u Iranu 8,2 miliona, između 5,6 i 7,4 miliona u Iraku i manje od dva miliona u Siriji. U Azerbejdžanu, Armeniji, Gruziji, živi manje od pola miliona Kurda.