Šta će biti sa Upitnikom EK: Odstupanja u odgovorima zbog različitih rezultata Popisa iz 2013.

U toku je finalizacija odgovora na Upitnik Evropske komisije koje su dostavile institucije BiH, entiteta i Brčko distrikta nakon čega bi trebao uslijediti proces prevoda na engleski jezik, piše bh. novinska agencija Patria.

Ono o čemu niko ne govori, a što će se ispostaviti kao problem, jesu različiti odgovori institucija RS-a i institucija BiH o istim pitanjima. Riječ je o onim pitanjima gdje je u odgovorima trebalo koristiti podatke iz Popisa 2013 godine. Tako je Agencija za statistiku BiH u svojim odgovorima na pitanja iz Upitnika EK koristila podatke iz Popisa 2013, a Zavod za statistiku RS je koristio podatke iz rezultata koje su objavili u decembru 2016. i koji se razlikuju od već objavljenih i priznatih. Kada odgovori budu prolazili kroz Mehanizam koordinacije onda će biti jasno da postoje odstupanja.

Ukoliko ne bude političke saglasnosti i ne pronađe se način kako postići dogovor oko spornih odgovora, Evropska komisija može vratiti Upitnik na doradu nakon uočenih nepravilnosti. Evropska unija i Delegacija EU u BiH u svojim zvaničnim dokumentima isključivo koriste verifikovane rezultate popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine.

Međunarodna posmatračka misija (IMO) potvrdila je da su rezultati Popisa stanovništva iz 2013. godine koji su javno objavljeni krajem juna 2016. godine validni te da je Popis proveden u skladu sa međunarodnim standardima.

Agencija za statistiku BiH bezuspješno pokušava sa rukovodstvom Zavoda iz RS-a postići saglasnost kako bi konačno počela implementacija, odnosno planiranje i primjena podataka. Time bi se otvorio put i za korištenje ovih podataka u svim institucijama, umjesto onih iz 1991. godine.

Prema rezultatima popisa stanovništva u BiH živi ukupno 3.531.159 stanovnika. U entitetu FBiH živi 2.219.220 stanovnika, u Republici Srpskoj živi 1.228.423 stanovnika, dok Brčko distrikt ima 83.516 stanovnika. Prema nacionalnosti u Bosni i Hercegovini je 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba, 15,43% Hrvata i 0,77% stanovništva se nije izjasnilo.

Prema podacima koje je objavio Zavod za statistiku RS na području ovog entiteta živi ukupno 1.170.342 stanovnika. U odnosu na priznati Popis to je manje za 58.081 stanovnika. Od toga je 82,95 posto Srba, 12,69 posto Bošnjaka i 1,25 posto Hrvata.

Ono što dodatno usložnjava cijelu situaciju jeste odnos Vijeća ministara BiH prema Agenciji za statistiku BiH čiji plan i program rada još nije usvojen, a bliži se kraj godine.

BiH je jedina država u regionu koja nema popis poljoprivrede, aktuelizirane ankete o radnoj snazi već se one temelje na zastarjelim podacima.

S obzirom da pretendujemo za članstvo u Evropskoj uniji, na ovaj način je blokiran bilo kakav dalji ekonomski razvoj. Ne postoje ankete, strategije niti projekcije prema aktuelnim podacima koje bismo trebali imati kao jedna ozbiljna država koja želi status kandidata.  

Ono zbog čega postoji najveće neslaganje političkih predstavnika i blokada iz bh. entiteta RS jeste što bi primjenom rezultata Popisa došlo do promjene nacionalne strukture rukovodilaca u institucijama BiH. Na snazi je još uvijek ona iz 1991. godine iako po aktuelnim podacima ni ona nije ispoštovana.

U martu 2017. godine premijer BiH Denis Zvizdić je iznio podatak da je od 205 vršitelja funkcija u institucijama BiH 70 Srba, 68 Bošnjaka, 61 Hrvat, a šest je onih koji se izjašnjavaju kao Ostali. Prema popisu iz 1991. godine Bošnjaka je bilo 1.902.956 odnosno 43,47%, Srba 1.366.104 odnosno 31,21%, Hrvata 760.852 ili 17,38%.

Ukoliko bi se počeli zvanično koristiti podaci Popisa iz 2013. godine raspodjela rukovodilaca u institucijama BiH drastično bi se morala promijeniti u korist Bošnjaka. S druge strane, smanjio bi se broj kadrova iz reda srpskog i hrvatskog naroda koji ionako tvrde da su „ugroženi u BiH, a posebno u Sarajevu“.