Šta engleski lordovi trebaju znati o bh. političarima: Opterećeni optužnicama i ruskim interesima

Piše: Armin Aljović

Delegacija Komiteta za međunarodne poslove Doma lordova Britanskog parlamenta boravi u posjeti Bosni i Hercegovini. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak kazao je nakon sastanka da je britanske lordove najviše zanimalo kako političari vide budućnost BiH s posebnim aspektom prema EU.

"Mi smo iznijeli svoje stavove i nije nikakva tajna da su oni već na određeni način upoznati sa situacijom u BiH. Otvoreno sam rekao da mi nemamo zajednički stav o našoj zajedničkoj budućnosti. Postoje tri politike, ali svjesni smo da bez našeg unutrašnjeg dogovora jako teško stvari možemo popraviti", rekao je Čolak. 

„Danas sam naglasio da je nama jako bitno da promijenimo Izborni zakon BiH i da narednu godinu dočekamo relaksirano, a ne da čitavu državu dovedemo u poziciju Grada Mostara", zaključio je Čolak. 

Odgovor Čolaka je očekivan i direktan. Od ranije je jasno da politike i političari u Bosni i Hercegovini imaju različite stavove kada je riječ o budućnosti zemlje. Važnije je ogoliti istinu o tome koji su razlozi različitih pogleda na budućnost zemlje i šta vladajuće političke elite žele postići kreiranjem Bosne i Hercegovine po modelima koje zastupaju.

Čolak je nakon susreta s lordovima potvrdio da HDZ BiH koristi svaku priliku da lobira za Izmjene izbornog zakona BiH, ne birajući ni vrijeme ni mjesto za to. Izmjene Izbornog zakona BiH strateški su i najveći cilj HDZ-a. Za to su angažirali i partnere iz Zagreba, a podršku traže i u EU. Za izmjene Izbornog zakona BiH nedavno je lobirao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, što su analitičari ocijenili kako katastrofalan potez prvog čovjeka HDZ-a. Cijela zemlja je u blokadi već nekoliko mjeseci, upravo zbog toga što HDZ koalicione partnere ucjenjuju izmjenama Izbornog zakona.

Zbog čega su HDZ-u BiH važne izmjene Izbornog zakona?

Kompletan vrh HDZ-a BiH opterećen je najtežim optužbama koje su odavno već trebale biti predmetom istraga. Izmjene Izbornog zakona BiH po modelu ove stranke povećavaju im šanse za ostanak u vlasti, i dodatne četiri godine utjecaja na pravosuđe.

Dragan Čović je pred Sudom Bosne i Hercegovine nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora 2006., jer je kao ministar finansija FBiH zloupotrijebio svoj položaj i omogućio braći Lijanović da izbjegnu plaćanje carinske takse u iznosu od nekoliko desetina miliona KM. Ovaj slučaj nikada nije završen jer je nestala originalna dokumentacija iz ovog predmeta, a za to niko nije odgovarao.

EU je nedavno novinaru CIN-a dodijelila nagradu za otkrivanje višemilionske imovine Dragana Čovića i njegovih članova porodice, za koje ne postoji uvjerljiv dokaz kako je kupljena. 

Čovićevom savjetniku za sigurnost Dariju Kreziću stavljano je na teret teško krivično djelo otmice. 

Drugi visokopozicionirani kadrovi HDZ-a također su opterećeni ozbiljnim optužbama, a neki od njih i u aferi „Pandora“. 
Žurnal je nedavno pisao o ulozi Čovića i HDZ-a kod uvođenja ruskog kapitala u Aluminij Mostar, što je pokušano zataškati skretanjem pažnje izmišljenom aferom navodnog prisluškivanja OSA-e hrvatskih dužnosnika i privrednika.

HDZ-ov model Izmjena izbornog zakona znači da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju Hrvati iz tri kantona u kojima su većina, Zapadno-hercegovački kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton i Kanton 10, odnosno tamo gdje je jaka HDZ-ova stranačka mašinerija, dok glasovi Hrvata iz Bosne, ili onih dijelova gdje Hrvati nisu većina ne bi mogli utjecati na izbor člana Predsjedništva BiH. Iako diskriminirajući prema više od 200.000 sunarodnjaka iz Bosne, HDZ BiH ne odustaje od svog prijedloga. 

Također, HDZ BiH želi da u Domu naroda Parlamenta FBiH sjede samo hrvatski delegati koji bi se birali iz kantona sa većinski hrvatskim narodom, dok Hrvati iz kantona u kojima su manjina ne bi imali svoje predstavnike u Domu naroda Federalnog parlamenta. Ovakav model znači i dodatnu antievropsku podjelu Bosne i Hercegovine po etničkom modelu.

HDZ BiH je vodeća politička partija među bh. Hrvatima, sa snažnim stranačkim inženjeringom, ali njihov utjecaj može biti ozbiljno poljuljan. Najveća opoziciona partija HDZ-u, HDZ 1990 najavljuje osnivanje novog HNS-a i snažno suprotstavljanje Čovićevoj politici. Tu je i novoosnovana Hrvatska stranka BiH, koja bh. Hrvatima nudi novi koncept djelovanja u BiH. Ode li HDZ s vlasti, to za njih neće značiti samo gubitak stotina miliona KM državnog novca, već i procesuiranje za ozbiljan kriminal. Zbog toga su im potrebne izmjene Izbornog zakona koje trebaju osigurati pobjedu na Općim izborima 2018. godine.

Izvojevanjem treće izborne jedinice HDZ računa koristiti i kao alibi za odlazak mladih ljudi iz zemlje, ali i za višemilionsko pustošenje vlastitih građana.

Pragmatičnom lideru SNSD-a Milorad Dodiku odgovara politika Čovića. Sličnom nacionalističkom retorikom pokušava skrenuti pažnju s kraha ekonomije u ovom bh. entitetu ali i optužbi za najozbiljnije korupcijske afere. 

Najveća bošnjačka partija SDA suočena je s unutarstranačkim previranjima. Dio ljudi iz samog vrha stranke je pod teškim optužbama za zloupotrebu položaja, uzimanje mita, nezakonita zapošljavanja i druge krivične radnje. Analitičari ocjenjuju da se SDA sve vrijeme bavila pozicioniranjem vlastitih kadrova, a ne jačanjem državnih institucija, što je na koncu dovelo do urušavanje kompletne stranke, i ozbiljno ugrozilo funkcioniranje države. 

Vladajuće političke partije u BiH imaju dvije politike, jednu retoričku u kojoj govore o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine na kojoj kupe simpatije glasača i međunarodne zajednice, i drugu, praktičnu politiku, kojom na svaki način blokiraju evropski put zemlje. Ulazak BiH u Evropsku uniju znači i vladavinu prava po najvišim standardima. Posve je očekivano da oni koji su pod ozbiljnim optužnicama u zemlju ne žele uvesti vladavinu prava. Takva politika je najizraženija kod HDZ-a BiH i Dragana Čovića.

Analitičari ocjenjuju da spas za zemlju može biti jedino ako se stranke ljevice ujedine oko zajedničke platforme i ponude ozbiljan program, koji će zadobiti povjerenje građana. Istraživanje javnog mnijenja pokazuju kako se 50 posto građana u BiH izjasnilo da neće izaći na izbore 2018. godine. Druga polovica građana, oni koji kažu da će glasati, su uglavnom simpatizeri neke od vladajućih partija. Doktor političkih nauka Slaven Kovačević nedavno je izjavio da BiH ne može izdržati još četiri godine vlasti nacionalističkih stranaka. Drugi analitičari upozoravaju da ljevica mora učiniti sve kako bi uvjerila 50 posto neodlučnog glasačkog tijela da izađe na izbore, ali i ponuditi ozbiljne ekonomske programe kako bi građani, kada već izađu, glas dali njima a ne retrogradnim politikama.