Novalić i Cvijanović ne mogu odlučivati o vojnoj imovini, to je pitanje države Bosne i Hercegovine

Premijeri dva entiteta u Bosni i Hercegovini Fadil Novalić i Željka Cvijanović su nakon zajedničke sjednice entitetskih vlada u Sarajevu sredinom sedmice iskazali zadovoljstvo što je, nakon šest mjeseci, kako je i planirano, održana ova sjednica. 

Cvijanović je novinarima rekla da su tokom zajedničke sjednice premijeri i ministri pričali o zajedničkom planu borbe protiv sive ekonomije u BiH, upućivanju zajedničkih inicijativa prema Vijeću ministara BiH, a razgovarali su i o drugim temama. 

Jedna od tema bilo je, kako je navela Cvijanović, i pitanje neperspektivnu vojne imovine 

„Ovu imovinu trebamo stavimo u funkciju oba entiteta. Imamo čitave komplekse koje mogu biti iskorišteni i za poslovne zone i u fazu razvoja, a sada su u fazi mirovanja“ rekla je Cvijanović.

Analitičari su ranije ocijenili da pitanje vojne imovine na teritoriji Bosne i Hercegovine nije pitanje entiteta već države Bosne i Hercegovine. Entitetske vlade ne mogu odlučivati o sudbini imovine Bosne i Hercegovine, pa je i besmisleno da Novalić i Cvijanović govore na ovu temu prije nego se i sudbini vojne imovine izjasni država BiH.

U martu 2005. visoki predstavnik Paddy Ashdown donio je Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom u BiH. Ashdown  je donio tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom i to za nivo BiH, FBiH i RS. Ovim zakonima Ashdown je obustavio prometovanje državnom imovinom do donošenja zakona kojim bi se navedeno pitanje konačno riješilo. Kako takav zakon nije donesen do danas, niko još uvijek nema prava raspolagati državnom imovinom. Svaki pokušaj prijenosa vlasništva sa države na entitete je protuzakonit. 

O ovome su nedavno bh. vlasti ponovo upozorili i iz OHR-a i iz Američke ambasade u Sarajevu, kada je bilo govora o potrebi knjiženja vojne imovine na državu BiH u slučaju procesa približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u.

„Narodna skupština RS-a je jednostrano donijela već dva zakona: Zakon o šumama RS i Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Ovim zakonima je entitet Republika Srpska državnu imovinu Bosne i Hercegovine (šume i šumsko zemljište, i poljoprivredno državno zemljište) proglasio vlasništvom entiteta, pa primjenom Zakona o stvarnim pravima RS-a u vlasničke knjige sebe upisao kao titulara umjesto državu Bosnu i Hercegovinu“, komentarisao je ranije za agenciju Patria Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu.

„Ukoliko bi se dozvolilo da se dio vojne imovine s države uknjiži na entitete, bio bi to novi snažni korak ka razaranju Bosne i Hercegovine“, smatra Cero. On kaže da se može pregovarati oko toga da entiteti koriste dio vojne imovine, ali nikako da budu i vlasnici te imovine.

Eksperti upozoravaju i na to da je indikativno da se u cijeli slučaj ne uključuje državno Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, čiji je zadatak upravo štiti imovinu države, piše NAP.