Čović modernizirao politički govor, ali ne i djela

Čovićev govor je moderan i proevroski, ali su mu djela retrogradna, smatraju brojni analitičari, komenatrišući predsjednika HDZ BiH i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića. 

Tokom posljednje proširene sjednice Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Kupresu, evropski i obećavajući zaključci, ali i retrogradne poruke.

„Politička situacija u BiH nije dobra i ne doprinosi izgradnji dobrih odnosa i povjerenja među narodima, pa to stanje treba mijenjati, kako bi se ubrzao EU i NATO put Bosne i Hercegovine“ poručili su iz HDZ-a BiH. S druge strane, tokom sjednice u Kupresu na stolu pored Čovića mogla se vidjeti zastava Hrvatske Republike Herceg Bosne.

"Čović tvrdi da želi u Evropu, ali se ne odriče logora i zločinaca", neki su od komentara i na društvenim mrežama.

HDZ BiH i Čović se brane tezom da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, kasnije Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ne bi bilo ni Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kritičari upozoravaju da se pod tim izgovorom ne mogu opravdati brojni zločini, te da takvi stavovi zasigurno neće doprinijeti pomirenju u Bosni i Hercegovini. 

„Te zastave su za mene sinonim konc logora, etničkog čišćenja, zločina, rata, smrti... U ime te zastave i te tvorevine sam gledala kako trpaju na kamione i odvoze moje komšije muslimane u logore Heliodrom, Dretelj... slušala vriskove prebijanih zatvorenika, ispraćala prijatelje na groblja ili u svijet jednog po jednog. Gledala sam kako se ruši svijet, crkve, džamije, mostovi... „, rekla je u jednom od ranijih intervjua za agenciju Patria glavna i odgovorna urednica portala Tačno.net, Štefica Galić, komenarišiću to što je prošle godine policija išla prijaviti postavljanje zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne na ulicama Mostara.   

Zastava i grb HRHB proglašeni su neustavnim, presudama Ustavnog suda FBiH od 20.11.1997. i 19.02.1998. (Sl.Novine FBIH br 24/98, str. 712-714), a presudu je potpisao predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković, te je potvrđena kao obilježje ratnih zločina u presudi Haškog tribunala u slučaju Prlić i šestorka iz 2012. 

„To očito ne smeta Čoviću i HDZ-u da je neometano obilježavaju a da njene zabranjene zastave ističu u javnim institucijama“, rekla je Galić u tom intervjuu.

„U dokumentima objavljenim u Narodnom listu HZ Herceg-Bosne nalaze se brojni elementi koji potvrđuju da je cilj bio osamostaljenje ove paradržave od BiH i priključenje Republici Hrvatskoj, piše novinar Sead Omeragić.

Haški sud je bivšeg predsjednika vlade Herceg Bosne Jadranka Prlića nepravomoćno osudio na 25 godina zatvora, bivšeg ministara odbrane Brunu Stojića i bivše načelnike Glavnog stožera HVO-a Slobodna Praljka i Milivoja Petkovića na po 20 godina zatvora, bivšeg zapovjednika vojne policije Valentina Ćorića na 16, a načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića na 10 godina zatvora.

Pravomoćna presuda protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata za zločine počinjene protiv Bošnjaka bit će objavljena u novembru ove godine.

Iz SDP-a Bosne i Hercegovine nedavno su u Federalnom parlamentu zatražili da se briše naziv HZ HB iz imena nekih javnih preduzeća, poput „Elektroprivrede HZ HB“, ali HDZ na to nije pristao.

Mediji su nedavno objavili da je za oživljavanje HZ HB Čović partnera pronašao i u predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, koji u retrogradnoj politici Čovića vidi alibi i za vlastite postupke.