Nakon što je optužbi oslobođena ambasadorica Čolaković, za propuste bi mogao odgovarati Crnadak

Šef bh. diplomatije Igor Crnadak rekao je da je otvorena Pandorina kutija i sada svaki bh. ambasador ima pravo da odluči da li će neko pismo iz ministarstva biti proslijeđeno na inostrane adrese ili neće. Ovaj zaključak Crnadak je donio nakon što je prvostepena Disciplinska komisija Ministarstva vanjskih poslova BiH odbacila optužbe protiv ambasadorice Bosne i Hercegovine u Hagu Mirsade Čolaković, jer je u februaru ove godine odbila Haškom sudu dostaviti Crnadkovo pismo u kojem je ministar želio izvjestiti Haški sud da je odluka o pokretanju revizije presude protiv Srbije donijeta izvan institucija BiH i da zbog toga nije pravosnažna.

„Zamislite situaciju da ambasador neće da proslijedi određenu poštu. Ušli smo u fazu iz koje ne znamo kako ćemo izaći. Oni koji su do ovog doveli neka se dobro zamisle šta su uradili“, ustvrdio je ministar Crnadak.

U februaru je isticao desetogodišnji rok u kojem je Bosna i Hercegovina imala prava pokrenuti reviziju tužbe pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije, koju je Haški tribunal osudio za nesprječavanje genocida ali ne i za učešće u genocidu nad Bošnjacima tokom rata u BiH. Rok za podnošenje revizije ove presude isticao je 26. februara 2017. Prema međunarodnim praksama, Bosna i Hercegovina s Haškim sudom komunicira preko ambasade u Hagu. Odluku o reviziji presude Predsjedništvo BiH je Hagu trebalo dostaviti preko ambasadorice Čolaković.

BiH nije imala politički konsenzus u Predsjedništvu BiH oko ove revizije. Član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Bakir Izetbegović tražio je reviziju, član Predsjedništva iz reda Srba Mladen Ivanić bio je protiv, a Dragan Čović neutralan. Registrar Haškog suda na koncu je odbio reviziju presude, pod izgovorom da je agentu BiH u Hagu profesoru Sakibu Softiću istekao mandat da zastupa Bosnu i Hercegovinu u ovom procesu.

Mjesec dana poslije sav politički pritisak seli se u dvorište ambasadorice Čolaković. Ministar Crnadak pokreće disciplinski postupak protiv nje. Optužena je po tri tačke - nepostupanje po pisanoj instrukciji ministra vanjskih poslova i nedostavljanje pisma primaocu, otvaranje zatvorene poštanske pošiljke namijenjene drugom licu (bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću), te otvaranje zatvorene poštanske pošiljke namijenjene drugom licu (tadašnjem predsjedavajućem Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću). Pojednostavljeno, ministar Crnadak je ambasadoricu Čolaković optužio za nezakonito postupanje u procesu pokušaja podnošenja revizije haške presude protiv Srbije.

Nekoliko dana pred isticanje roka za podnošenje revizije Crnadak izdaje naređenje ambasadorici Čolaković da ne smije komunicirati s Haškim sudom jer za to nema odobrenje Predsjedništva BiH. Crnadak je time pokušao blokirati Izetbegovića da uz pomoć ambasade Haškom sudu dostavi zahtjev za reviziju presude. Odmah nakon toga slijedi i novo naređenje Crnadka. Ministar od Čolaković sada traži da Haškom sudu dostavi njegovo pismo, u kojem Sud želi izvijestiti da u BiH ne postoji konsenzus oko pokretanja revizije. Čolaković odbija dostaviti pismo, jer ni za Crnadkovo pismo nije postignut konsenzus u Predsjedništvu BiH. Komisija je tokom šestomjesečne istrage utvrdila da je Čolaković postupila ispravno kada je odbila Crnadkov zahtjev.

Druge dvije tačke optužnice također nisu dokazane. Komisija je utvrdila da je Čolaković otvorila pismo iz Haga upućeno Izetbegoviću, ali ne po vlastitom nahođenju, već po naređenju samog Izetbegovića, koji je ujedno i vrhovni šef ambasadorici Čolaković. Komisija nije utvrdila da je pismo upućeno drugom članu Predsjedništva Mladenu Ivaniću uopće bilo otvoreno, pa je pala i optužnica da je to pismo otvorila ambasadorica Čolaković.

Crnadak je, uspostavit će se, pismo u Haški sud koje je odbila dostaviti ambasadorica u Sud dostavio drugim, nezvaničnim kanalima. Kako s Haškim sudom nema pravom u ime BiH komunicirati niko osim Predsjedništva BiH ili nekoga koga Predsjedništvo ovlasti, može se govoriti o ozbiljnom prekršaju koji je napravio ministar Crnadak.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nezvanično govore da je Crnadkovo kritikovanje Disciplinske komisije, koja je oslobodila ambasadoricu Čolaković također čisto politikantstvo. „Disciplinsku komisiju formirao je lično ministar. Komisija ima tri člana. Zadovoljena je nacionalna struktura Komisije. Nakon šestomjesečne istrage komisija je s dva člana ZA i jednim protiv utvrdila da Čolaković nije napravila propust u slučaju revizije presude protiv Srbije“.

Analitičari podsjećaju da u ozbiljnim državama političari ne komentarišu odluke komisija i sudova, već ih poštuju. Ministar Crnadak se često poziva na državne institucije. Napominje da oni koji ne poštuju institucije zemlje ne poštuju ni građane. „Upravo nepoštivanjem odluke Disciplinske komisija Ministarstva vanjskih poslova BiH umjereni Crnadak se svrstava na stranu retrogradnih politika“.