BiH bez ikakvih podataka: Zapadni Balkan na putu prema Zapadu

Iseljavanje iz zemalja sa prostora bivše Jugoslavije ne staje ni u 2017. godini. Bosna i Hercegovina ne vodi nikakvu evidenciju i nema nikakvih podataka o migracijama svoga stanovništva. To je najveća tragedija, govoriti o iseljavanju i priznati postojanje velikih emigracija a ne poduzimati određene korake u ime rješenja. Broj iseljenih bi značio i preciznu dijagnozu bolesti. BiH nema nikakvu saradnju sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). Za razliku od BiH, susjedne zemlje imaju kakvu-takvu evidenciju. 

Oko 138 hiljada ljudi iselilo se iz Hrvatske u 2015. i 2016. godini. Od januara 2014. godine do septembra 2016. u Njemačku je trajno iselilo 128 hiljada Hrvata, prema podacima OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj). Broj je vjerovatno daleko veći jer mnogi čekaju da im se riješi status.

Hrvatska zauzima visoko šesto mesto u svijetu na popisu država sa padom stanovništva od 0,8 posto. Srbija je bila na osmom mjestu popisa država s najvećim padom broja stanovnika od 0,5 posto.

Pad stanovništva zemalja zapadnog Balkana je katastrofalan i po pitanju nataliteta, počevši od manjeg grada od 16 hiljada stanovnika koji svake godine umire u Hrvatskoj, 38 hiljada u Srbiji i 4,7 hiljada u BiH.    

Emigracija na zapadnom Balkanu i dalje ostaje ključni problem i poprima galopirajući rast. Pretpostavlja se da svake godine Zapadni Balkana ostaje bez 350 hiljada stanovnika.  Naime, prosječan godišnji broj emigranata iz Srbije samo u države članice OECD, u periodu 2005.–2014. godine iznosio je 31.000 godišnje. U periodu od 2007. do 2014. godine iz Srbije se iselilo oko 300.000 ljudi.  U 2014. emigriralo je 58.000 osoba, da bi 2015. taj broj dostigao rekordnih 60.000 i zadržao se na tom nivou i u 2016. godini. 

Ne iseljavaju samo Srbi nego i manjine Srbije, posebno iz Vojvodine. Vjerojatno je riječ o strahu zbog stalnih nacionalnih radikalnih istupa novih lidera u javnosti. Upravo su nezaposlenost i nesigurnost, prema istraživanju fondacije Fridrih Ebert, glavni razlozi zbog kojih čak 70 odsto mladih "sanja" da ode iz Srbije. Emigracijama ne pribjegavaju samo pripadnici albanske i mađarske nacionalne manjine, na emigraciju se odlučuju i pripadnici bošnjačke, hrvatske, vlaške, rumunske, romske i drugih nacionalnih manjina. 

Među emigrantima je sve više onih s visokom školskom spremom iz svih država Zapadnog Balkana. 
Prema podacima o useljavanju u Hrvatsku iz BiH, radi se o 13 hiljada osoba koje su zatražile državljanstvo u susjedstvu. Može se pretpostaviti da je, uglavnom, riječ o bosanskim Hrvatima. Godišnje se iz BiH iseljava u Srbiju prosječno oko 10 hiljada stanovnika. 

Niko ne zna koliko ljudi se iseljava u razvijene zemlje Zapada. Njemačka je objavila da je 14 hiljada stanovnika BiH ušlo na njenu teritoriju u 2016. godini i to uglavnom u potrazi za poslom. O ozbiljnosti države BiH najviše govori nedostatak evidencije njenih građana. Nepremostiv problem je, izgleda, izmisliti jedan formular kojim bi se znalo gdje i zašto odlaze ljudi iz BiH. Ili se ipak brojke znaju, ali se o njima mudro šuti. Pitanje je do kada će mudrost biti mudra, a od kada nerješiv problem.