Pacijenti: Ne žele nam omogućiti transplantaciju bubrega, jer zarađuju na našim dijalizama

Oko 50 dijaliznih pacijenata iz Sarajeva odbili su u srijedu uključenje na hemodijalizu na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Oni su na ovaj način pokušali skrenuti pažnju na probleme s kojima se susreću, poput vrlo malih šansi da transplantaciju bubrega rade u Bosni i Hercegovini.

Dijalizu su danas odbili i pacijenti Centra za dijalizu Bolnice Mostar. 

Svi oni traže usvajanje Zakona o transplantaciji organa i tkiva. Ovaj zakon bi, objašnjavaju, pospješio šansu da transplantaciju mogu uraditi i u BiH i da ne moraju ići na klinike u druge zemlje.

Predsjednica Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata KS Amela Šiljević rekla je da u cijeloj BiH ima više od 3.000 dijaliznih pacijenata koji ne mogu izvršiti transplantaciju u BiH pa pomoć moraju tražiti na drugim klinikama.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Tomislav Žuljević objašnjava za Patriju da je u 2015. godini u cijeloj BiH urađeno 28 transplantacija, i to je rekordan broj transplantacija u zemlji. Prošle godine taj broj je znatno manji. 

„Najviše transplantacija urade u Kliničkom centru Tuzla. Oni su jedina svijetla tačka za pacijente iz BiH, iako je i njihov broj transplantacija daleko od onoga što bi nam trebalo“, kaže Žuljević.

Najveći problem oboljelim pacijentima predstavlja to što teško dolaze do donora. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u FBiH kojeg očekuju već godinama predviđa da je svaki stanovnik u FBiH nakon smrti potencijalni donor bubrega, ako za života nije odlučio drugačije, ili ako se nakon njegove smrti porodica ne slaže da se od umrle osobe uzima bubreg. Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika objašnjavaju da ovaj zakon ne bi riješio njihov problem preko noći, ali bi povećao broj organa koji bi bili dostupni oboljelim.

Potpredsjednik sarajevskog udruženja dijaliznih bolesnika Smail Kurtović kaže za agenciju Patria da iza blokade ovog zakona stoji farmaceutska industrija, koja ima ogromnu finansijsku korist od dijaliznih bolesnika.

„Samo u Federaciji se godišnje izdvoji više od 36 miliona maraka iz Fonda solidarnosti za dijalizne pacijente“, kaže Kurtović. Tih 36 miliona su, kaže, tenderski novci koje u FBiH dobiju predstavnici raznih farmaceutskih kuća i distributeri opreme koju koriste dijalizni pacijenti. 

„Oni, dakle, zarađuju na nama. Ako bi se mi izliječili, manje novca bi bilo za te kompanije“, kaže Kurtović. Zbog toga, smatra, uz pomoć nekih zastupnika u Parlamentu FBiH već neko neko vrijeme blokiraju donošenje Zakona o transplantaciji organa.

Pacijenti upozoravaju da je transplatacija bubrega jeftinija od dijalize, zbog čega su neke zemlje uvele stimulaciju za donore organa.