U čijim rukama će biti bh. telekom operater koji će kontrolisati elektronsko plaćanje?

U Bosni i Hercegovini nikako da politički zvaničnici shvate bankarski sektor kao ozbiljan resurs države, piše novinska agencija Patria.

Stručnjaci upozoravaju da je neophodno ojačati domaće banke, urediti ovu oblast na način da svu korist ima država i da zaštiti građane BiH.

Adisa Omerbegović – Arapović, makroekonomistica odgovarajući na pitanja novinske agencije Patria kaže da kada govorimo o dažbinama i taksama tj. platnom prometu misli da država nije dovoljno iskoristila mogućnost da zaštiti interes građana.

- Prvo što su te naknade visoke, postavlja se pitanje i kolike zaista te naknade moraju biti i da li postoji neka regulacija da li postoji nečiji monopol. Postavlja se pitanje zašto država nije zadržala mogućnost da kontroliše platni promet na način da ona ubire i nagrade ili bilo kakve dažbine iz platnog prometa – kaže Omerbegović – Arapović.

Također, u ekonomijama u razvoju, internet i mobilna penetracija se smatra većom od bankarske, što daje telekomima mogućnost boljeg marketinga za finansijske proizvode za svoje klijente, obzirom na lakši doseg do njih, pojašnjava ova stručnjakinja.

- Kao još jedan od razloga navodi se da telekom operateri ne pate od loše slike sloma banaka nakon ‎2008-2009. godine, ostavljajući tako prostor za privlačenje korisnika u mlađim segmentima uz stvaranje slike „bankarstva bez banaka“.

Kao rezultat toga, konvergencija između banaka i telekomunikacija će biti sve više dinamična.  

- Da će gotovinsko plaćanje u budućnosti imati sve manju važnost, govori činjenica da u nekim zemljama svijeta već odavno postoji trend opadanja njegovog značaja – navodi Omerbegović-Arapović.

Nasuprot tome, trend internet plaćanja postaje sve više rasprostranjen. Tako su dvije nordijske firme za e-plaćanje nedavno najavile da će biti prodate stranim kompanijama.

Naime, 25. septembra Nets, firma za plaćanje sa sjedištem u Danskoj, najavila je da će biti prodata za 5,3 biliona dolara, a Bambori, firmi za plaćanje smještenoj u Švedskoj ponuđeno je 1,7 biliona dolara u julu.

Nordijski stanovnici su već odavno navikli da plaćaju karticom, a sada to mogu činiti i telefonom. Njihove vlade su također bili pioniri u pružanju online usluga. Kako sve više i više maloprodajnih poslova postaje online, firme za plaćanje su postale vrlo atraktivne mete. 

Tako neke telekomunikacijske kompanije postaju banke da bi uspjele u e-plaćanju. U Pakistanu, Telenor se suočio sa obaveznom ponovnom registracijom svih aktivnih SIM kartica 2015. godine, i okrenuo ovaj inače skup proces u mogućnost da obezbijedi sofisticiranije mobilne finansijske usluge zahvaljujući dodatnim podacima koje ima o korisnicima – pojašnjava Omerbegović-Arapović.

Operatori su shvatili da, da bi uspjeli u stvaranju mogućnosti pružanja finansijskih usluga, moraju mnogo da ulažu, ili da možda i sami postanu banke. Naprimjer, u Francuskoj, Orange planira da plasira Orange Bank u 2017. godini, mobile-centric maloprodajnu banku nudeći tekuće i štedne račune, kredit, i platni promet. Drugi primjer telekomunikacijske kompanije koja kupuje banku je Telenor Pakistan, koji je kupio preostalih 49% Tameer Bank-a, čime je ona postala potpuno vlasništvo Telenor Grupe. 

- Gotovinsko plaćanje zasigurno neće nestati u skorijoj budućnosti, ali jasno je da već odavno ima zamjenu koja postaje sve značajnija na polju plaćanja. Kao što se može vidjeti u primjerima razvijenih zemalja, elektronsko plaćanje postaje trend koji se širi na cijeli svijet, a telekomunikacijske kompanije mogu odigrati značajnu ulogu u ovom procesu.

Stoga se postavlja pitanje da li je to svrha telekomunikacijskih kompanija budućnosti? Ukoliko jeste, onda to otvara još važnije pitanje – u čijim rukama će biti naša telekomunikacijska kompanija koja će kontrolisati elektronsko plaćanje? – ističe Omerbegović-Arapović.