Zvizdić: Entitet RS ne može sklapati međudržavne sporazume, to je morala znati Vlada Hrvatska

Protokol o saradnji na realizaciji projekta "Snabdijevanje prirodnim gasom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod", potpisan je između predstavnika entiteta Republika Srpska i resornog ministarstva Republike Hrvatske. Sporazum su potpisali ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić i ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Tomislav Ćorić. Ovim projektom FBiH se blokira i ostaje bez priključka na prirodni gas iz Hrvatske.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić reagirao je na ovo potpisivanje nazivajući ga neprijatnim iznenađenjem.

- S obzirom da u takvom procesu nije učestvovala, a niti je o tome bila informisana bilo koja institucija izvršne ili zakonodavne vlasti na državnom nivou. Posebno začuđuje činjenica da je takav ignorantski odnos prema nadležnim državnim institucijama zauzela jedna od članica Evropske unije koja bi morala da poštuje međunarodno-pravni subjektivitet, suverenitet i teritorijalni integritet svih drzava, pa tako i Bosne i Hercegovine, koja je uz to i njen prvi susjed.

Nažalost, Republika Hrvatska se odlučila, ne uvažavajući ustavnu nadležnost državnih institucija u oblasti vanjske politike i međunarodnih ugovora i akata, da potpiše Protokol sa ustavno nenadležnim institucijama RS-a, koja predstavlja samo jedan entitet u državi Bosni i Hercegovini.

Ono sto je svakako morala znati Vlada Republike Hrvatske, ili se o tome na vrijeme informirati, jeste činjenica da u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, isključivu nadležnost za vođenje vanjske politike ima Predsjedništvo BiH, dok svaki bosanskohercegovački entitet može sklapati sporazume samo i isključivo uz saglasnost  Parlamentarne skupštine BiH. Protokol o saradnji je potpisan bez znanja bosanskohercegovačkih institucija, uprkos činjenici da je po zakonskim propisima, nadležnō ministarstvo Bosne i Hercegovine trebalo da dostavi Vijeću ministara nacrt prijedloga za pokretanje postupka i osnove za pregovore za zaključivanje međunarodnog ugovora.

Iz navedenog proizilazi da je za pitanje koje je regulisano ovim protokolom nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, pa samim tim bilo koje ministarstvo sa nivoa entiteta RS-a,
nikako nije moglo biti druga ugovorna strana.

Posebno zabrinjava i u  potpunosti je neprihvatljivo obrazloženje Zaključka Vlade Republike Hrvatske u kojem se  naglašava da “Republika Srpska kao entitet u okviru Bosne i Hercegovine ima svoju nadležnost i autonomnost u području plina, odnosno energetike…..”, pri čemu se Vlada Republike Hrvatske postavlja u ulogu tumača Ustava i zakona BiH. Teško je povjerovati da Republika Hrvatska ne zna da je to isključiva nadležnost države Bosne I Hercegovine i da je pitanje plina svugdje u svijetu strateško pitanje koje nikada ne uključuje interese samo jedne strane.

Želim da napomenem da je i u prethodnom periodu bilo sporazuma koji se odnose na samo jedan dio države BiH, ali nikada niko od predstavnika vlada drugih država ili međunarodnih institucija nije niti pomislio da ga potpiše sa nižim nivoom vlasti, a da za to ne postoji saglasnost Parlameta BiH.

Jasno je da su  potpisivanjem ovog Protokola preuzeta prava i obaveze koje po nadležnosti pripadaju isključivo državni. Postavlja se pitanje pravne prirode i validnosti zakljucenog Protokola, s obzirom da se radi o međunarodnom sporazumu. Bit će potrebno zatražiti dodatno ustavno-pravno tumačenje o ovakvom obliku narušavanja međunarodno-pravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, te odlučiti o daljim oblicima zaštite međunarodno-pravnog subjektiviteta BiH. 

Na kraju, želim naglasiti potpunu opredijeljenost za jačanje dobrosusjedske saradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, bazirane na principima međusobnog uvažavanja i poštivanja normi i pravila međunarodnog prava", navodi se u pismu Denisa Zvizdića.