SARAJEVO, (Patria) - Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na skupu „EU budućnost za Balkan“ koji se održava u Bošnjačkom institutu u Sarajevu u organizaciji Nizami Ganjavi Međunarodnog centra i Fondacije društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo kazao je da države i društva nastoje postići ili sačuvati stabilnost i prosperitet, pokušavajući da iskoriste prilike koje donosi globalizacija i istovremeno ublaže njene štetne učinke.
- Globalni politički i ekonomski poredak prolazi kroz dinamično restrukturiranje i preuređivanje odnosa. I mi u regiji Zapadnog Balkana moramo naći svoje mjesto i ulogu u tom promjenjivom globalnom poretku. Uvjeren sam da se budućnost Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije Zapadnog Balkana, nalazi u Evropskoj uniji. Puna integracija u EU najbolji je način za postizanje stabilnosti, sigurnosti i napretka na ovim prostorima. Alternativa ne postoji.
Sam pristupni proces je najefikasnije sredstvo za političku, društvenu i ekonomsku transformaciju naših država i društava, u cilju postizanja modernih demokratskih standarda, izgradnje konkurentne tržišne ekonomije i povećanja ekonomskog rasta i razvoja.
Dakle, nastaviti s uvođenjem standarda i vrijednosti Europske unije kroz ambiciozne političke, društvene i ekonomske reforme koje grade bolja društva i ekonomije za sve naše građane. Raditi na povećanju ekonomske konkurentnosti, ukloniti prepreke koje sprečavaju slobodan protok ljudi, roba i kapitala na cijelom području, i zajednički promovirati ekonomski potencijal naše regije. Unaprjeđivati našu povezanost kroz zajedničke energetske i infrastrukturne projekte. Raditi na unaprjeđenju naših obrazovnih sistema i poboljšanju prilika za mlade ljude, kako bi spriječili odliv mozgova i negativne demografske trendove.
Izetbegović je kazao da Europska unija treba naše države i društva i njihovu integraciju prepoznati kao vrijednost i korist za sebe, a ne kao izvor i generator dodatnih problema i izazova. On je istakao i da postoji još uvijek puno otvorenih pitanja kao i da su politički odnosi u regionu još uvijek krhki.
- Bosna i Hercegovina nosi posebne terete i zato se kreće sporije od ostalih na putu stabilizacije i integracije. Ratna razaranja, frustracije, strahovi, nepovjerenja se ne liječe u jednoj generaciji – DMS je kreirao odveć složenu državnu strukturu koja redovito traži formiranje koalicija od četiri ili pet partnera – izdvajanja za grupe stanovništva koje su stradale u ratu iznose preko 400 miliona eura godišnje, što je velik teret za salabašnu postratnu privredu, itd.
- Ima i vještački proizvedenih dilema. Evo, recimo, nama u Bosni i Hercegovini se često nameće jedna takva lažna dilema kada su u pitanju odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske. Odnos Turske prema Bosni i Hercegovini se uvijek fokusirao na ono što je Bosni i Hercegovini najpotrebnije – EU i NATO integracije, popravak odnosa u regionu i na ekonomsku obnovu i investicije. Mi smo odabrali put euroatlanskih integracija, i tu nema nikakve dileme. Ali, mislim da treba da budemo prijatelji i partneri sa svim državama i narodima koji se prijateljski odnose prema nama, koji nas poštuju i uvažavaju, koji nam pomažu da očuvamo i gradimo cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i koji nas podržavaju na našem putu u EU i NATO.
- Ne smijemo dozvoliti da ideologije i snage izolacije, dezintegracije i isključivosti nadvladaju ideologije i snage inkluzije, integracije i pluralizma. Oni među nama koji vjeruju da je pluralizam dragocjen moraju ustrajati u svojim naporima da premoste kulturološke, etničke i vjerske podjele i izgrade pluralistička, inkluzivna i tolerantna društva i države u kojima će raznolikost biti izvor prosperiteta, pokretač saradnje, a ne sukoba, i most, a ne zid između zemalja i ljudi.
Izetbegović je također kazao da historijsko iskustvo Bosne i Hercegovine nudi vrijedne lekcije za pronalaženje modela skladnog suživota i uspješnosti raznolikosti. Evropa može imati koristi od iskustava koje je Bosna i Hercegovina stekla neprestano nastojeći da unaprijedi razumijevanje i afirmaciju raznolikosti.
- Jedinstvena multietnička i multireligijska kultura Bosne i Hercegovine istkana je kroz hiljadu godina tolerancije i poštivanja među njenim građanima, bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost. Stotinama su godina žitelji Bosne i Hercegovine živjeli u harmoniji, pomažući jedni drugima u izgradnji bogomolja koje se gotovo fizički naslanjaju jedna na drugu. Bosna i Hercegovina je najzapadniji doseg pravoslavnog kršćanstva i islama, jedan od najistočnijih dosega katoličanstva, i gotovo pola milenija dom maloj, ali uspješnoj jevrejskoj zajednici koja je sastavni dio našeg društva.
Etnička ili vjerska isključivost i ekstremizam su za istinski duh Bosne i Hercegovine apsolutno neprihvatljivi, jer su suprotni vrijednostima koje smo stoljećima njegovali. Tokom cijele njene historije građani Bosne i Hercegovine plaćali su visoku cijenu štiteći svoju pluralističku zajednicu i identitet, braneći ideju kulturnog, etničkog i religijskog pluralizma i raznolikosti u svom društvu. Ali, bez obzira na tu cijenu, nikada nismo odustali od tih temeljnih principa.
Sve institucije Bosne i Hercegovine odlučno su se suprotstavile nasilnom ekstremizmu i terorizmu, i u toj borbi vrlo uspješno sarađuju sa svojim međunarodnim partnerima. Bosna i Hercegovina je, kao članica globalne Koalicije za borbu protiv ISIL-a, dala vrlo konkretne doprinose. Mi smo prva država u regionu koja je učešće svojih državljana u stranim paravojnim formacijama i organizacijama proglasila krivičnim djelom. Sve to je rezultiralo time da u posljednjih 18 mjeseci nije bilo zabilježenih odlazaka iz Bosne i Hercegovine na strana ratišta.
On je naveo da se Islamska zajednica Bosne i Hercegovine institucionalno suprotstavila pojavama ekstremizma i paradžematima koji su pokušali da rade van njenih okvira i mimo njenog ustava i tumačenja islama. Bošnjaci, kao evropski narod, nikada se neće odreći dostignutih civilizacijskih vrijednosti koje baštine, ali ni svoje tradicije i vjere. Upravo su nas ta naša tradicija i vjera naučile da budemo tolerantni. Ni kada smo barbarski ubijani nismo posegnuli za osvetom ili ekstremizmom, nego smo istrajavali na civilizacijskim vrijednostima, na istini i pravdi.
- Zato ne postoje nikakve osnove ni pretpostavke da se tvrdi, kao što to neki čine, da Bosna i Hercegovina predstavlja ili može predstavljati potencijalnu sigurnosnu prijetnju. U BiH se ne dešava nikakav zabrinjavajući proces islamizacije, radikalizacije ili „arabizacije“ društva. Tvrdnje tog tipa, poput nedavnih izjava pojedinih europskih zvaničnika, bez ikakvog osnova plasiraju opasne neistine o BiH i posebno o Bošnjacima, muslimanima. Teško se oteti dojmu da je krajnja namjera tih izjava zapravo da se europska javnost zatruje lažnom predstavom o BiH, naročito o njenim građanima islamske vjere, kao o tobožnjoj sigurnosnoj prijetnji za Europu.
Istaknuta je potreba regionalnog dijaloga i saradnje kao i ekonomsko, infrastrukturno, energetsko i sigurnosno povezivanje – kroz mehanizme poput Berlinskog procesa.
- Odgovornost za kreiranje stabilnog političkog okruženja je prije svega na nama samima. Budućnost svih procesa i odnosa u našoj regiji zavisi u prvom redu od naše iskrene spremnosti da prevaziđemo naše razlike, konflikte i gorčine, koje su obilježile nedavnu prošlost i nastavljaju da opterećuju našu sadašnjost. Jednostavno rečeno: da jedni druge razumijemo bolje.
Pridruživanje Evropskoj uniji će sigurno da doprinese stabilizaciji i konsolidaciji ukupnih odnosa u regiji. Međutim, povjerenje koje je neophodno za dugoročnu stabilnost i prosperitet, možemo izgraditi isključivo vlastitim naporima. Dokle god ne bude iskrenog i intenzivnog dijaloga i povjerenja među nama, neće biti ni stabilnosti u međusobnim odnosima, a samim tim ni u regiji.
Ni Europa nije lako postigla mir i harmoniju koju danas ima. EU je proizašla iz ideje zajedničkog kontroliranja dva glavna ratna resursa - uglja i čelika. Europa je prošla kroz stogodišnje ratove, vjerske ratove, u njoj su počela dva svjetska rata, u njoj je rođen kolonijalizam i inkvizicija, u njoj se desio Holokaust, iz nje su krenuli nacizam i staljinizam. Ali europski lideri su imali snage da pogledaju istini i jedni drugima u oči. I da postignu kompromis.
- Ono što je također potrebno, a još uvijek nedostaje, jeste strukturiraniji, intenzivniji i kvalitetniji politički dijalog na visokom nivou između Europske unije i Zapadnog Balkana koji bi unaprijedio stabilnost i sigurnost regije, i njenu konačnu konsolidaciju u okvirima EU. Naravno da su za izgradnju stabilnog i sigurnog okruženja koje pogoduje opštem napretku primarno odgovorni politički lideri u regionu. Ali i EU ima ulogu koju može igrati u tome. Dobro strukturiran i intenzivan politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana stvorio bi platformu za postizanje sljedeća dva zajednička cilja:
1. Konačnu stabilizaciju političkog okruženja, smirivanjem kriza i spuštanjem tenzija u samom njihovom začetku, te rješavanjem otvorenih pitanja u skladu s međunarodnim i EU standardima;
2. Punu sigurnosnu uvezanost unutar regiona, kao i između regiona i EU, kroz mehanizme putem kojih bi EU i Zapadni Balkan zajednički odgovorali na sigurnosne izazove i prijetnje koje jednako pogađaju i region i EU.