Hrvatska i Srbija se ponovo svađaju oko Bosne i Hercegovine, žrtve niko i ne spominje

SARAJEVO, (Patria) - Nakon presuda Karadžiću, Mladiću te bivšim čelnicima samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Srbija i Hrvatska se ponašaju kao da ih se te presude ne tiču, smatraju analitičari. Nakon osuđujuće presude hrvatskoj šestorci u Haagu, odvija se medijski rat između zvaničnog Beograda i Zagreba. Dokazuju ko je više a ko manje učestvovao na ratištima tokom rata u BiH. Za to vrijeme Bosna i Hercegovina i žrtve se spominju tek sporedno.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u više navrata kritikovao Hrvatsku nakon haških presuda. O žrtvama u BiH govori tek kao o kolektivnoj krivici. Uglavnom ističe Srbiju koja, kako kaže, sve vrijeme trpi i šuti.

„Jedna jedina presuda ima koja se njima (Hrvatskoj) ne sviđa i odmah su protiv političkih presuda, protiv Tribunala u cjelini, neprihvatljivo je, nepravedno itd. Pa koga ljudi zavitlavate više? I dokle da šutimo? Evo nećemo da šutimo i šta ćete sad?", poručio je Vučić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon presude šestorci izjavio kako je apsurdno da Haški tribunal nije utvrdio odgovornost nekadašnjeg državnog vrha Srbije u udruženom zločinačkom pothvatu usmjerenom na uspostavu "Velike Srbije", a da je to učinjeno u slučaju Hrvatske. I Plenković je žrtve spomenuo tek kao sporednu stvar, što mu zamjera i ugledni hrvatski politolog i analitičar Žarko Puhovski.

I nakon serije presuda Tribunala u Hagu o ratnim zločinima u BiH za koje su odgovorne i te zemlje, iz Hrvatske i Srbije ne žele da se građanima Bosne i Hercegovine obrate jasno i zatraže oprost za počinjene zločine.

Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta rekao je da bi se Hrvatska trebala ograditi od „zločinačke tvorevine Herceg-Bosne koja je, smatra, nanijela jako puno štete ne samo Bošnjacima, već i Hrvatima“.

Hrvatski advokat Anto Nobilo također smatra da se Hrvatska što prije mora ograditi od loše ideologije iz 90-ih godina, ako misli biti ravnopravna evropska zemlja.

Analitičari upozoravaju da je na sceni potpuna zamjena teza kada je u pitanju protekli rat protiv Bosne i Hercegovine. Žrtve govore o miru, prosperitetu i zajedničkoj budućnosti, dok osuđene države i nacionalni lideri ulažu proteste, negiraju presude, upućuju prijetnje i raspravljaju o međusobnoj krivici.

„Jučer na pres konferenciji Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH, novinar pita da li se čuo sa Draganom Čovićem, kolegom iz Predsjedništva. Izetbegović je rekao da se nije čuo sa Čovićem. Postavlja se pitanje, da li je Izetbegović trebao pozvati Čovića nakon presude, ili Čović Izetbegovića i ponuditi da zajedno rade na ispravljanju pogrešaka iz prošlosti. Mislim da je ruku pomirenja trebao pružiti prvi Čović“, jedan je od komentara na društvenim mrežama.

Drugi komentar glasi: „Da je ovaj zločin nad BiH bio kojim slučajem srpsko-hrvatska tragedija, detalje bi uz sveprisutno čovječanstvo znali aligatori i žirafe u Africi, sibirski tigrovi, indijske kobre...“

Većina medija u Srbiji i Hrvatskoj ovih dana Tribunal nazivaju nepravednim, čak i zločinačkim sudom.

Medijski rat između Srbije i Hrvatske te zapostavljanje žrtava primjetio je i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. On je na jednom skupu u Beogradu rekao novinarima da mu je žao što su se mediji više bavili samoubistvom u sudnici Slobodana Praljka, dok se žrtvama niko nije bavio, te je izrazio saučešće porodicama žrtava.