Stranke ljevice: Između BH bloka i BiH

Valjda će se 29. januara znati hoće li Bosna i Hercegovina dobiti jak blok građanskih stanaka u vlasti, kao četvrtu, multinacionalnu i jedino moguću Bosnu i Hercegovinu. Taj bi blok stajao nasuprot nacionalističkim strankama koje zemlju i građane međusobnu koordinirano i sa strane, razvlače na tri strane. Ili će SDP, DF i Naša stranka ostati u debeloj hladovini dobro plaćene opozicije i priključiti se, uglavnom, beskorisnoj ulozi 12.000 kojekakvih nevladinih organizacija koliko ih ima u BiH prema posljednjem popisu, koliko i formalnih i neformalnih plenuma, vječitih opozicionara koje hrane uglavnom pošteni domaći i strani poreski obveznici.

Naša stranka već je odlučila. „Predsjedništvo je na sjednici /19. januara/ u Sarajevu jednoglasno donijelo odluku da ova stranka neće ići u koaliciju sa SDA, HDZ-om i SNSD-om. Demokratska fronta konačan stav će iznijeti na zajedničkom sastanku krajem mjeseca. Iz SDP-a su poručili da imaju snage uhvatiti se u koštac sa SDA, HDZ-om i SNSD-om, ali u fajt neće sami. „Nismo spremni žrtvovati BH blok“, rekao je Nikšić i dodao: „BH blok je budućnost bh. političke scene i nešto što je 'probudilo nadu građanima u BiH'“. Kako stvari sada stoje, tri partnera isključuju jedni druge i povlače se na dno. Premda, nije jasno kako i kada se došlo u situaciju da se velika i stogodišnja ideologija SDP-a uopće uslovljava valjda perspektivnom, ali ipak još uvijek nestabilnom Našom strankom.

Nikšić je u pravu. BH blok je definitivno „budućnost bh. političke scene i nešto što je probudilo nadu građanima u BiH“. Na oktobarskim izborima građani su dali veliki broj glasova građanskim strankama. Tri stranke, SDP, DF i NS podržalo je nešto više od 284.000 glasača, nasuprot SDA koja je dobila oko 250.000 glasova i 145.000 glasova koje je dobilo šest stanaka okupljenih oko HDZ-a. Oko 260.000 glasova iznudio je SNSD, kao najjača politička partija u Republici Srpskoj, dakle, opet manje od ukupnih glasova SDP-a, DF-a i NS-a.

SDA ja u Federalnom parlamentu osvojila oko 252.000 glasova, HDZ i stranke iz te koalicije 143.000 dok su SDP, DF i Naša stranka osvojile oko 290.000 glasova. To je taj blok i ta četvrta strana za Bosnu i Hercegovinu.

Dakle, nema sumnje da građani Bosne i Hercegovine u sve većem broju žele promjene koje nude građanske stranke, nasuprot nacionalnim podjelama koje već dugo promoviraju nacionale stranke.

Zatim se iznenada, neočekivano došlo u situaciju da SDP, DF i Naša stranka odbijaju preuzeti odgovornost. SDP neće u vlast ako neće Naša stranka. A Naša stranka neće ako hoće SDA, HDZ i Dodik. A kako se vlast ne može formirati bez te tri nacionalne stranke, ispada da su džaba krečili ovih skoro 300.000 građana koji žele promjene u zemlji.

Stoji kad Nikšić kaže da je BH blok definitivno „budućnost bh. političke scene i nešto što je probudilo nadu građanima u BiH“, ali su građani vjerovatni računali na to bi BH blok morao preuzeti i rizik i upustiti se u borbu sa nagomilanim problemima u državi. Ispade da u demokratskim i razvijenim društvima opoziciji se uvijek žuri da preuzme vlast, a u Bosni i Hercegovini ljevica žuri da se udruži u opoziciju.

Građanske stranke u Bosni i Hercegovini devedesetih su se našle u šoku. Izgubili su izbore od nacionalnih stranaka, nakon čega je krenulo krvoproliće na tlu Europe. Velikodržavni nacionalizmi sada se ponovo bude u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji, pa se ti problemi samo multipliciraju u Bosni i Hercegovini. Građani se ponovo truju mržnjom i strahom. Naivni se zalijeću u nacionalizam jer im se samo to i servira.

Svakako nije česta pojava da se nekim politikama i ljudima ukaže prilika da odlučuju o sudbini jedne zemlje i njenih građana. To, nema sumnje, nosi ogroman rizik i odgovornost. Upravo se tu i na takvim prilikama pokazuje sposobnost lidera. Državotvorne odluke nikada nisu lake i jednostavne. Često se između dva zla bira manje.

Da bi se uopće govorilo o „budućnosti bh. političke scene“ u BiH, prethodno je potrebno zadovoljiti minimum kriterija, primjerice, da Bosna i Hercegovina uopće opstane kao država. Zbog toga su rasprave oko toga trebaju li SDP, DF i Naša stranka ući u vlast ili ostati u opoziciji praktično rasprave o tome treba li sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao državu, ili je prepustiti nacionalnim vukovima da je dokrajče. Ljevica u BiH se između očuvanja BH bloka i države za sada odlučila da će čuvati lijevi blok.

Kada je jedan lokalni imam, zafrkant, sarajevske ljevičare/ljeničare pokušao ubijediti da trebaju ući u koaliciji sa SDA, HDZ i SNSD objasnio im je to ovako: „Ako uđete u vlast, ma koliko bili mali, znat ćete šta ovi drugi smjeraju i moći ćete reagirati na vrijeme. Ako ostanete u opoziciji, samo ćete iz novina čitati šta se dešava u državi.“