Dodikov plan s migrantima u BiH

Prije sastanka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u utorak mediji su prenijeli Dodikovu najavu iz koje se vidjelo da predsjedavajući Predsjedništva ne kani rješavati problem migrantske krize koja ozbiljno potresa zemlju još od prošle godine. "Nije mi to problem i već sam zakazao za sutra sjednicu Predsjedništva", rekao je Dodik novinarima u Banja Luci, a zatim je dodao „sve bi to mogla biti jalova priča, jer nema Vijeća ministara koje bi nešto operativno moglo i da uradi po tom pitanju“. Dodik je, dakle, i prije sjednice stavio do znanja da ne misli poduzimati bilo kakve korake koji bi mogli riješiti nekontrolisani priliv ilegalnih migranata i izbjeglica koje preko Srbije i Republike Srpske, entiteta u BiH, ulaze na teritorij Federacije Bosne i Hercegovine gdje ostaju zaglavljeni jer je prva sljedeća državna granica s Hrvatskom strogo čuvana i neprobojan štiti za iznemogle ljude koji prema zapadu bježe od užasa na Bliskom istoku.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima što ih je objavilo Vijeće ministara na posljednjoj sjednici, od 1. 1. 2019. do 5. 6. 2019. godine prijavljen je 9.081 nezakoniti migrant na teritoriji Bosne i Hercegovine, premda bi taj broj mogao biti daleko veći, jer sigurnosne agencije ne uspijevaju registrovati svaku osobu koji uđe na teritorij BiH.

Akademik Esad Duraković u tekstu objavljen na web sajtu novinske agencije Patria pod naslovom „Migracije kao faktor dalje destabilizacije BiH“ „priliv migranata u zemlju kakva je BiH i njihovo zadržavanje na granici s EU posmatra kao vrlo ozbiljan faktor destabilizacije a time i opstanka BiH, budući da je država inače u vrlo teškoj krizi.“

Pogledamo li uokolo po Bosni i Hercegovini, poslušamo li izjave političara i reakcije civilonog sektora, vidjet ćemo da migranti produkuju tri ključna problema u zemlji: sigurnosni, ekonomski i politički problem, budući da institucije države ne odgovaraju adekvatno ni na jedan od ovih izazova. Od prošle godine teret kompletnog osiguranja migrantskih kampova u Bihaću i Velikoj Kladuši, u kojima je smješteno hiljade nesretnih ljudi, snosi MUP Unsko-sanskog kantona, što je nedovoljno da bi se sigurno osjećali i migranti i lokalno stanovništvo. Migrante hrane i oblače uglavnom dobrotvorne organizacije i građani altruisti, dok su migranti smješteni u improviziram i neuslovnim objektima. Za to vrijeme predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izbjeglicama i migrantima manipuliše u političke svrhe i produbljuje međunacionalne tenzije u ionako podijeljenoj zemlji, pokušavajući svjetski problem migracija fakturisti isključivo Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. 

U jednoj od svojih izjava o migrantima koji dolaze u BiH Dodik je rekao: „... Vjerujemo u Republici Srpskoj da su Bošnjaci generirali ovu priču. I da oni u tom pogledu blagonaklono gledaju na ovaj problem. I ne žele biti dio rješenja. Jer se radi o ljudima iste islamske vjere kao Bošnjaci. Time se želi promijeniti etnička slika.“  Na terenu, pak, stvari funkcioniraju posve drugačije, suprotne od onoga što Dodik plasira u medijima – jer baš Dodik čini sve da u Bosnu i Hercegovinu uđe što više migranata. Tako, Dodik kao predsjedavajući Predsjedništva BiH i prvi političar u RS blokirao je svaki pokušaj da država Bosna i Hercegovina osigura granicu između BiH i Srbije odakle svakodnevno na teritorij Bosne i Hercegovine uđe na desetine ilegalnih migranata. Policija Republike Srpske ne samo da ne blokira prolazak migranata preko teritorije tog entite, već stimulište njihov prolazak do Federacije BiH, gdje se nesretni ljudi koncentrišu u bosanskoj Krajini u neizvjesnu budućnost. 

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić predlagao je da „Predsjedništvo BiH naloži ministrici odbrane Marini Pendeš da zapovijedi upotrebu i razmještaj vojno-policijskih, inženjerskih, izviđačkih kao i drugih postrojbi Oružanih snaga BiH radi podrške i pomoći patrolama Granične policije BiH u kontroli granice BiH sa Srbijom i Crnom Gorom radi sprječavanja ilegalnih prelazaka državne granice.“ Nešto prije predloženo je da Federalna uprava policije pomogne Graničnoj policiji BiH na kriznim tačkama na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom. I jedan i drugi prijedlog Dodik je odbio: „Nikada neću dati saglasnost da vojska bude postavljena na granicu između Republike Srpske i Srbije“, rekao je Dodik na zahtjev da vojska čuva granicu, dok je za angažiranje policije iz Federacije BiH poručio da „neće dozvoliti raspoređivanje drugih policijskih snaga na teritoriji RS.“

Na svaki, dakle, pokušaj da institucije Bosne i Hercegovine pronađu rješenje za migrantsku krizu koja potresa BiH, Dodik djeluje kao klip u kotačima države. 

Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik zna zašto to radi – pretpostavka je da bi mogao gomilati migrante u Federaciju sve dok situacija u jednom trenutku ne eskalira, što njemu može poslužiti za konačni slom Bosne i Hercegovine. Zbog toga se Dodiku baš i ne mijenja korumpirano pravosuđe u zemlji - o čijem nezakonitom radu izvještavaj i međunarodna zajednica - jer bi svako drugo pravosuđe, na čijem čelu nisu Gordana Tadić i Milan Tegeltija, Dodika procesuiralo za pokušaj destabilizacije države usljed migrantske krize.