Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović ponovo se bavi unutrašnjim pitanjima BiH.
I njen stranački kolega Andrej Plenković ne odmiče mnogo. Bosna i Hercegovina kao da je jedna od županija Hrvatske, pa se u medijima smjenjuju izjave oko nje.
Prvo je Plenković skandalozno poručio kako se „nadam da ovo što čitam u današnjim medijima ide u dobrom smjeru u pogledu razgovora između političkih stranaka, prije svega HDZ BiH i SDA, a odnosi se na promjene izbornog zakona. Da se riješe anomalije i da se ne događaju situacije u kojima se preglasavaju Hrvati prigodom izbora u ključna predstavnička tijela“.
Vlada Republike Hrvatske želi da određuje izborna pravila u BiH, uz to se vrlo otvoreno nadaju da će HDZ i SDA Željka Komšića neutralisati!?
Postaje besmisleno izbor Željka Komšića prikazivati kao neki izraz jačanja islamističkih tendencija u Bosni i Hercegovini, i takvi stavovi u evropskim političkim krugovima dočekani su nerado, naprotiv izbor Komšića je tendencija rasta i pobjede građanske opcije. Ali i dalje ostaje izreka da sto puta izgovorena laž postaje istina!
Zato se istina mora stalno govoriti - poraz Dragana Čovića na izborima za člana Predsjedništva BiH ne može biti izraz obespravljenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini zbog jednostavnog razloga – Čović nije izgubio zato što su Bošnjaci glasali za Komšića, nego zato što Hrvati nisu glasali za Čovića. Zato smo dužni boriti se protiv destruktivnog djelovanja spram naše države.
Dakle, iako članica EU, Hrvatska se stavlja na stranu vrijednosti koje ne krase Evropsku uniju - na diskriminaciju, jačanje nacionalnog, ali u pogrešnom smjeru. Hrvatska danas predstavlja jednu od vodećih zemalja kada je u pitanju porast nacionalizma i fašizma. Koliko god se hrvatska predsjednica trudila uvjeriti domaću i stranu javnost u suprotno, očito, u tome ne uspijeva. Naprotiv, svojim izjavama najčešće samo pogoršava stvari. Tako je poručila, predstavljajući svoj predizborni program da će se boriti protiv provođenja i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.
Kako?
Ona je naime, kazala da će se boriti za očuvanje političkog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH, kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda.
A, u presudi u predmetu Zornić Evropski sud za ljudska prava poziva na odbacivanje principa "konstitutivnosti naroda". Onda je lako zaključiti da predsjednica Hrvatske, ne samo da se miješa u unutarnje stvari BiH, nego i poziva na principe koji su potpuno suprotni evropskim i koje prema presudama Evropskog suda za ljudska prava se moraju odbaciti.
Nije prvi put da Hrvatska vrlo otvoreno odbacuje evropske vrijednosti. Sjećanja su još živa. Ne tako davno u Hrvatskoj se otvoreno govorilo da nema problema zbog radikalnog nacionalizma.
To su pokazali i na zasjedanju Evropskog parlamenta kada su zastupnici HDZ-a, za razliku od svojih kolega iz Evropske narodne stranke, glasali protiv Izvještaja o Mađarskoj u kojem se navodi kako Mađarska krši osnovne vrijednosti na kojima počiva Evropa.
Prije Parlamenta, koji je osudio politiku Mađarske i njenog prvog čovjeka Viktora Orbana, Evropska komisija je osudila porast radikalne desnice u Poljskoj. Evropski mediji odavno pišu kako je uz Poljsku i Mađarsku radikalna desnica najjača upravo u Hrvatskoj.
No, sada uz djelovanje Macrona Grabar Kitarović i Plenković dobili su nova krila. Svakako zabrinjava odsustvo djelovanja bh. zvaničnika, koji na posljednje izjave Grabar-Kitarović i Plenkovića nisu reagirali.
Toliko je bilo niskih udaraca iz Hrvatske prema BiH da više ni naknadne izjave kako je riječ o lošoj interpretaciji ili lapsusu nemaju smisla.
To što spominje predsjednica Hrvatske je samo spoljna politika Hrvatske, koja se nastavlja u cilju omalovažavanja Bosne i Hercegovine pred Evropom.