Vlada FBiH trenutno finansira samo penzionere i državne službenike, nijedan zakon u korist privrede

SARAJEVO, (Patria) – Analitičari i nevladine organizacije smatraju da Vlada FBiH u ovom trenutku servisira tek dvije grupe ljude: penzionere i državne službenike, dok je zanemaren kompletan realni sektor, što dovodi do lošeg napretka ekonomije u zemlji.

Ista ili teža situacije je i u drugom bh. entitetu RS. I u jednom i drugom entitetu vlasti podižu kredite, kako bi isplaćivali plaće u javnoj administraciji i penzije, što stvara prividnu sliku socijalnog mira, ali zemlju vodi u veće dužničko ropstvo.

Statistički podaci govore da samo u FBiH ima oko 400.000 penzionera. Po podacima Agencije za statistiku BiH, u 2015. je broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio 685.294 osoba, a skoro svaka treća zaposlena osoba je neki državni činovnik, što bh. administraciju čini najvećom ali i najneučinkovitijom u cijeloj Evropi.

Federalne vlasti u cijeloj 2017. nisu donijele niti jedan zakon koji bi pospiješio poslovanje realnog sektora, i otvorio nova radna mjesta.

U izvještaju Centara civilnih inicijativa, nevladine organizacije koja prati provođenje Reformske agende navedeno je da je ozbiljna politička kriza gotovo u potpunosti blokirala provedbu te agende, pa se na državnom i entitetskom nivou bilježe nikakvi ili vrlo skromni rezultati u realizaciji. 

Skoro svaki drugi radnik, ili približno 45 posto radnika u FBiH imaju platu ispod 500 KM, dok se 73 posto radnika nalaze u zoni relativnog siromaštva s platom ispod 800 KM (ispodprosječna plata). 

Suprotno deklarativnim stavovima vlada u BiH, procenat zaposlenih u javnoj upravi u FBiH, umanjen je za 0,65 posto, a u RS za 1,03 posto, što je u oba slučaja beznačajano, jer ne ukazuje na uspjeh vladinih mjera poput moratorijuma na nova zapošljavanja u državnoj službi ili široj javnoj upravi.

U FBiH je krajem prošle godine stupio i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim je oporezivan svaki topli obrok veći od 8,5 KM po danu, kao i regres iznad 400 KM, što su iz Ekonomsko-socijalnog vijeće ocijenili kao novi udar na poslodavce i radnike, jer novi nameti na topli obrok nisu pratila smanjenja poreza na plaće, iako su iz Vlade FBiH to bili najavili.

Propala je i inicijativa državnog poslanika SDP-a BiH Saše Magazinovića koji je tražio da privreda državi plaća PDV tek kada i sami naplate robu ili uslugu, umjesto da PDV plaćaju po izdatom računu kako je sada slučaj. Uprava za indirektno oporezivanje takav prijedlog je odbila uz šturo obrazloženje da je predloženi sistem neprihvatljiv.