Pregled 2017. godine: Obilježile je suše, poplave, vjetrovi, ekstremne hladnoće i vrućine

Pripremio: Nedim Sladić, amater meteorolog

Polahko, ali sigurno, mnogima teška i turbulentna 2017. godina dolazi svome kraju. Godina koja je Bosni i Hercegovini donijela mnoge probleme u skoro svim poljima, pa tako i na polju meteorologije i klimatologije. Evidentno je da iz godine u godinu imamo sve turbulentnije, rapidnije i dinamičnije procese vremena koji se očituje u sve češćim ekstremima, a takav trend će se nastaviti i intenzivirati. Također, 2017. drži status jedne od najtoplijih godina koju je Bosna i Hercegovina ikada ispratila, a za područje Sarajeva, prema svim podacima, ovo je zasigurno jedna od deset najtoplijih ikada zabilježenih.

Zbog ekstremnih vremenskih prilika, život u Bosni i Hercegovini je izgubilo najmanje 9 ljudi (7 u januaru, i po 1 u augustu i decembru). U nastavku, prisjetimo se kroz retrospekciju klimatoloških događaja kakvo nas je to vrijeme pratilo kroz 2017. godinu.

Januar: ovogodišnji januar je jedan od najhladnijih januara koji je ikada zabilježen u Bosni i Hercegovini, a odlikovao ga je dominantno djelovanje istočnoeuropskog anticiklonalnog polja koje je uzrokovalo stabilno, vedro, ali i izuzetno hladno vrijeme koje se očitovalo u prvom ekstremu koji smo ispratili već u prvoj dekadi mjeseca. Stabilne vremenske prilike remetili su kratkotrajni prodori vlažnog zraka sa zapada koji su bili rijetki i vrlo kratkotrajni, a u takvim okolnostima prolazno bi i zatoplilo (12. januar). No, u globalu, do skoro samog kraja januara temperatura je bila u minusu, povremeno i u onom dubokom. Sedmog januara, iz područja Sibira se spustila vrlo velika količina hladne zračne mase koja je uzrokovala ekstremno niske temperature zraka u Bosni i Hercegovini. Tako je 08. januar na području Sarajeva bio najhladniji dan ikada zabilježen sa prosječnom srednjom temperaturom od čak -17 stepeni, što je negativno odstupanje za čak 16 stepeni od prosjeka, pa je s razlogom jak prodor hladnoće okarakterisan kao ekstrem. Minimalna temperatura na stanicama Butmir i Bjelave taj dan iznosila je -26, odnosno -22, a najviša svega -12, odnosno -13 stepeni. Portal Severe Weather Europe pisao je da je 08. januara na području naše zemlje u rano jutro izmjerena temperatura od čak -32.3 stepena, ali ne navodeći lokaciju gdje je ta vrijednost zabilježena pa je taj podatak i dalje irelevantan. Velike hladnoće rezultirale su gubitkom života čak sedmero ljudi za koje se smatra da su bile žrtve sibirske hladnoće u Bosni i Hercegovini. Rijeke u Bosni i Hercegovini su bile dugo vremena okovane ledom, nikada ranije pod tako debelim slojem kao ove godine. Kako se kraj mjeseca približavao, minusi su postajali srećom sve manji, a danju se uglavnom temperatura iz dana u dan penjala sve više i više. No ipak, bilo je još par dana u kojima su jutra bila izrazito hladna krajem mjeseca i kada su temperature išle i do -16 stepeni, ali su barem dnevne vrijednosti prelazile redovno u plus. Nakon 30. januara, uslovno rečeno, zima je ispucala sve što je ima ispucati, pogotovo po pitanju niskih temperatura, ali ne i snijega.

Februar: penjanje temperatura koje je uslijedilo svakodnevno od 21. januara rezultirat će i prvim proljetnim danima koji su potrajali u Bosni i Hercegovini sve do kraja februara uz tek kratkotrajne prodore hladnijeg zraka sa istoka kontinenta koji su uspjeli da u svega pet dana donesu pojavu snijega. Faktički, nakon ekstremnih minusa iz prve i druge dekade mjeseca januara, zima je značajno popustila i povukla se na sjeveroistok, pa i ostatak mjeseca protječe u temperaturama koje su išle već na samom početku i do 15 stepeni (05. februar), a minimalne rijetko do -5 (15. februar). Krajem mjeseca, značajniji prodor topline sa područja zapadnog Mediterana u pojedinim dijelovima sjeverne Bosne, kao i Hercegovine, podizao je temperaturu i malo iznad 20 stepeni. Ekstremna hladnoća sa početka januara se već uspjela nivelirati i dovesti u balans već u februaru.

Mart: toplina iz februara nadovezala se na mart koji je također, kao i njegov prethodnik, bio topliji od prosjeka. Promjenjiviji period vremena trajao je sve do 14. marta uz čestu smjenu kiše, pljuskova, sunca, ali i kratkotrajnog snijega u dva navrata, da bi potom uslijedio jedan znatno sušniji period i jedan mini-toplotni val. Oko 22. marta prodire veća količina izrazito toplog zraka sa područja sjeverne Afrike, a temperature se 24. marta penju na čak 27 stepeni, koliko se mjerilo na području Zenice. No, toplotni val je bio kratkotrajnog vijeka, jer se 28. marta sa sjeveroistoka spustila hladna zračna masa koja se očitovala u oslabljenom prodoru nestabilnosti. Već krajem mjeseca, temperature ponovo idu naviše, ali više ne tako izraženo. Zahvaljujući vrlo toplom februaru, vegetacijski period nije kasnio i usprkos velikoj studeni iz januara, pa se prvi behar u Sarajevu pojavio početkom druge dekade mjeseca marta.

April: iako je u poređenju sa 2016. godinom bio znatno hladniji, ponajviše zbog toga što su u aprilu 2016. vladale umjerene vrućine sa temperaturama koje su išle i do 32 stepena, ovogodišnji je imao ekstrem po pitanju studeni, te je samim tim “prekopirao” dosta događaja koji su se desili i 2003. godine, a to se očitovalo u jakom mrazu iza 18. aprila koji je uzrokovao dosta izražen prodor hladnoće sa sjeveroistoka kontinenta. Prije promjene vremena, prva polovina mjeseca protekla je u znaku malo toplijeg vremena u odnosu na prosjek, uz čestu pojavu kiše, a 04. aprila zabilježena je i prva pojava grmljavine za 2017. godinu. Jaka promjena vremena i temperature znatno ispod prosjeka za april obilježile su period između 18. i 23. aprila i uzrokovale velike snježne padavine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine u onom trenutku kada snijeg više nije poželjan, a na području Sarajeva je prouzročio velike materijalne štete gdje su mnoge grane koje su već bile pokrivene lišćem, od težine snijega pucale i padale na tlo. Mećava u noći 18. na 19. april uspjela je da za kratko vrijeme nataloži čak 31 cm snijega, što je i najveća visina snijega u prvom kvartalu godine, ali i u ukupnoj zimi, jer u periodu decembar-mart, maksimalna visina snijega iznosila je 30 cm. Pomalo neuobičajeno, ali najveća snijega se protekle zime zabilježila u proljeće, a ne u zimu. Prodor hladnoće je dosta podsjećao na 2003. godinu, jer je 08. aprila 2003. bilo izrazito hladno u Bosni i Hercegovini, a temperature na planinama su se spuštale i do -15 stepeni. Prijetila je gladna godina, no srećom minusi nisu bili veći od -8. Prodor topline sa sjevera Afrike i jako južno strujanje uslijedit će u periodu od 25. do 28. aprila, kada će vrijednosti temperatura drastično skočiti, doslovno sa 0 na 25 stepeni u svega par dana, da bi ponovo uoči samog 01. maja, 29. aprila počeo da pada snijeg poslijepodne na 1 stepen, nakon prijašnje izmjerenih jutarnjih 17 stepeni.

Maj: maj je donio normalizaciju i ujednačenost temperatura, bez većih oscilacija, i generalno je bio izrazito promjenjiv mjesec uz česte, ali ne pretjerano izražene poslijepodnevne pljuskove kiše praćene grmljavinom. Druga i treća dekada mjeseca je ipak bila malo toplija od prosjeka, a temperature su se kretale većinom između 22 i 27 stepeni.

Juni: veoma topao i sve sušniji period vremena započeo je već od samog početka, pa je tako 13. juna zabilježena i prva tridesetica za ovu godinu. Prvi toplotni val sa temperaturama do 38 stepeni, pogodio je Bosnu i Hercegovinu od 20. juna i trajao je sve do početka jula. Treća dekada je u Bosni i Hercegovini bila izrazito topla, a najtopliji period bilježi se od 25. do 29. juna, kada su temperature u Sarajevu dosegnule do 34 stepena. Prodorom južine, 29. juna u Sarajevu se bilježi jedna od najtoplijih noći ikada zabilježena za naš grad, uzevši u obzir da tijekom cijele noći zbog južine temperatura nije pala ispod 24 stepena. Ovogodišnji juni je u Bosni i Hercegovini bio ekstremno topao, te je 3. do 7. najtopliji ikada, a u Sarajevu 2. do 5. ikada zabilježen, sa srednjom temperaturom čak iznad 20 stepeni.

Juli: iako je početak jula, odnosno njegove prve dane obilježila kiša i jesenje temperature, nove vrućine sa prodorom tople zračne mase sa sjevera Afrike prema našim krajevima su stigle relativno brzo pa će već 03. jula temperatura ponovo preći 30 stepeni i označiti početak drugog toplotnog vala koji će trajati sve do 14. jula. Temperature su već 09. jula skakale u većem dijelu Bosne iznad 35, a na području Hercegovine se opasno približavale vrijednosti od 40 stepeni, a u Mostaru po prvi put ovog ljeta dosegla brojku 40. Desetog jula, u Sarajevu je izmjereno po prvi put za ovu godinu iznad 35 stepeni. Neuobičajeno topla je bila noć sa 10. na 11. juli. Te noći, u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine bilo je iznimno toplo čak i bez južine, pa je čak i u 23h u većini gradova temperatura bila iznad 25 stepeni. Mnogi sarajevski termometri su iza 22h pokazivali čak 28 stepeni. U navedenom periodu započela je i sezona požara na području Hercegovine, ali i vrlo suh period uz vrlo malo kiše. Poslije kratke stanke od vrućina, novi treći toplotni val počinje u periodu od 18. do 24. jula koji donosi temperature i do 41 u Hercegovini, a potom 25. jula ponovo slijedi zahlađenje koje će od 27. jula ponovo rezultirati novim, četvrtim i ujedno najjačim valom vrućina za ovo ljeto koji su tada Talijani oslovili Luciferom. S razlogom.

August: i istina, već 01. augusta počela su mnoga upozorenja od strane stranih meteoroloških zavoda da na područje Balkana slijedi jedan od najjačih toplotnih valova ikad zabilježen sa temperaturama koje bi u Bosni i Hercegovini dostizale i 44, 45 stepeni, to se na kraju i objestinilo. Kontinuitetom, četvrti toplotni val je bio najduži, ali izrazito težak, u kojem je krajnji limit dosegnut sa brojkom od 43 stepena u pojedinim dijelovima Niske Hercegovine 02., 04. i 08. augusta. Ovaj toplotni val je i oborio mnoge temperaturne rekorde u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine. Osim što je pogoršao hidrološku situaciju, isušio sve rijeke, razbuktao i rasplamsao požare diljem naše zemlje i prouzročio mnoge probleme, uzrokovao je gubitak još jednog života koji je bio povezan sa ekstremnim vremenskim prilikama. Prva dekada augusta je zvanično i najtoplija dekada augusta ikada zabilježena na prostoru Bosne i Hercegovine, jer u dosadašnjem toku još nije postojalo desetodnevlje u kojem su srednje vrijednosti temperature zraka bile tako visoke. Međutim, temperature 07. augusta idu sa 35 na svega 20, ali nakratko, jer već sutradan skaču iznad 32, a vrhunac se dostiže 10. augusta kada je mjerna stanica kod sarajevskog aerodroma zabilježila temperaturu od čak 40 stepeni, što je ujedno i izjednačenje rekorda postavljenog u augustu 2007. godine. Bjelave su tog dana mjerile 38.2, i to je bila najveća zabilježena temperatura za ovo ljeto. Potom su uslijedili blaži dani, temperature su jenjavale, ali prema kraju mjeseca ponovo su započinjale vrućine, međutim ne ni približno tako jake kao tada. Peti toplotni val, nazvan Polifemo, bio je najblaži i trajao je jako kratko, a temperature su išle do 38 stepeni.

Septembar: vrućine su zvanično završile 02. septembra, kada je u Bosnu i Hercegovinu stigla prva i konkretnija kiša, obilnija na sjeveru nakon tri mjeseca izrazite suše. Požari su se dovodili u kontrolu. Prijatniji septembar uz sve češću prisutnost kiše uzrokovat će i postepeno sve svježije dane. Kraj treće dekade obilježilo je izrazito hladniji period vremena od prosjeka, a na planinama pao je i prvi snijeg.

Oktobar: i oktobar nastavlja u istom tonu, ali prva dekada mjeseca postepeno postaje sve toplija i prijatnija. Preokret se dešava u drugoj dekadi kada pod djelovanjem tople zračne mase sa sjevera Afrike pritječe osjetno toplija zračna masa koja će podići temperature i do 27 stepeni i uzrokovati tzv. Miholjsko ljeto. Krajem mjeseca, ponovo sa sjevera se spušta hladnija zračna masa i spušta temperaturu u prosječne okvire, a kiše postaju sve češće. Prvi minus za ovu jesen zabilježen je 31. oktobra.

Novembar: iako su se temperature krajem oktobra vratile u prosjek, one će u prvoj polovini novembra biti gotovo proljetne. 13. novembra, uoči prvog snijega koji će pasti za ovu jesen u Sarajevu, temperatura je porasla čak na 17 stepeni. Prvi snijeg u Sarajevu se relativno kratko zadržao, a svježiji period od prosjeka potrajao je sve do 23. novembra kada će ponovo temperature ići i do 15 stepeni. Mjesec su obilježile i česte pojave ne previše izraženih padavina.

Decembar: nakon što se vrlo snažna južina raspuhala krajem novembra, oko 05. decembra Sarajevo zahvata vrlo jak padavinski val koji je uzrokovao i snijeg visine skoro do pola metra. No, brzo se otopio i usprkos njegovom smrzavanju, jer je 11. decembra već temperatura skočila na proljetnih 16 stepeni. Nagle oscilacije temperatura koje su uslijedile sa 10. na 11. decembar uzrokovale su gubitak još jednog života koji se dovodi u vezu sa ekstremnim vremenskim prilikama, jer je 10. decembra ujutro zabilježeno -10, da bi 24h kasnije temperatura skočila za 26 stepeni na +16. U tom periodu, iznimno snažan vjetar sa orkanskim udarima prouzročio je materijalne štete u većem dijelu Bosne i Hercegovine i kratkotrajno odvojio sjever od juga zemlje. U Tešnju je olujni vjetar srušio munaru na gradskoj džamiji, a u Krajini čupao krovove sa kuća. Zahlađenje ponovo dolazi sredinom mjeseca, ali uoči Božića nova južina uzrokuje vrlo visoke temperature zraka koje u Bosni i Hercegovini idu i do 18 stepeni.

Po svemu sudeći, kraj ove godine završava, srećom, kako je i počeo, mirno, uz stabilne vremenske prilike, ali ovoga puta temperature su u prosjeku. Novogodišnja noć će protjecati u znaku stabilnog vremena i temperatura malo iznad nule, po prvi put nakon tri godine.