Hrvatska se opet odriče svoje historije antifašizma

Šta će uraditi Hrvatska ili bolje reći vrhuška HDZ-a po pitanju Sutjeske? Sabor Republike Hrvatske se nije službeno oglasio o inicijativi da ove godine prihvati pokroviteljstvo nad 75. obljetnicom bitke na Sutjesci, ali se čuju neformalni glasovi da ideja neće proći, piše Patria.

Zašto Hrvatska bira sramnu fašističku prošlost, a ne u porobljenoj Evropi neviđenu herojsku antifašističku borbu svog naroda?

U knjizi Viktora Kučana, bivšeg partizana i političkog komesara, “Borci Sutjeske”, stoje brojke o mnogo čemu, pa i o tome koliko je partizana iz koje nacije i kojeg grada došlo na Sutjesku, koliko ih je poginulo na Sutjesci.

U jednoj od najkrvavijih bitaka Drugog svjetskog rata od 22 hiljade i 148 partizana antifašista u 16 brigada, poginulo je 7.545 boraca, dakle, trećina, a ranjen je i komandant Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Josip Broz Tito.

Oko 127 hiljada vojnika, Hitlerovih esesovaca, Musolinijevih fašista, sa osam hiljada četnika i pet hiljada ustaša, sa nadmoćnom silom čelika okružili su tih 22 hiljade loše naoružanih, iscrpljenih, bolesnih i gladnih partizana Narodnooslobodilčke vojske. U operaciji poznatoj kao „Švarc“ učestvovalo je i 300 njemačkih aviona.

Između gotovo tristo pedeset jugoslavenskih gradova tek su dva dala četveroznamenkast broj partizana, Šibenik 1.316, a poginulo ih je 787, a iz Splita od 1.091 partizana poginulo je 688. I sa krajnjeg juga Dalmacije poginulo je još hiljadu boraca.  

Usporedbe radi, na Sutjesku je iz Beograda došlo 67 boraca.

Iz regije Dalmacije bilo je 5.195 partizana Hrvata i pogibije su ih prepolovile. Nacionalno  je najviše bilo Srba 11.851 partizana, Crnogoraca je bilo 3.295, a Muslimana Bošnjaka 866,  Jevreja 74, Makedonaca 21 i Slovenaca 4. Patrizanima je pristupilo i 10 Italijana i 4 Nijemca. 

Bošnjaci su prepolovljeni u borbama na Sutjesci. Na primjer, iz 10. hercegovačke brigade poginulo je 305 boraca, od kojih 115 Srba, 94 Muslimana, 93 Hrvata, 2 Crnogorca i 1 Jevrej.   

Kolika je herojska borba bila u pitanju pokazuju borbe Druge dalmatinske brigade protiv jedne elitne njemačke divizije. Samo u jednom danu poginulo je oko 600 Dalmatinaca. Ostao je samo jedan manji vod, koji je poslao poruku Vrhovnom štabu da će položaje držati do posljednjeg čovjeka. Zahvaljujući herojima Druge i Prve dalmatinske brigade, čitav štab na čelu komandantom Titom se izvukao iz obruča.    

Tek na Sutjesci se pred svijetom otkrilo pravo lice četnika i ustaša. Profesor historije na Oksfordu Viljem Dikin (Villiam Deakin) došao je u ratno grotlo Sutjeske i direktno se uvjerio da četnici ratuju protiv partizana sa Nijemcima, Italijanima i ustašama. Nakon zarobljavanja četničkog komandanta Zeničkog odreda Goluba Mitrovića, kod njega su zaplijenjeni dokumenti koji dokazuju široku vojnu saradnju četnika sa ustašama i Nijemcima i političku saradnju sa NDH, piše Patria.

Borba na Sutjesci je rijetko zabilježeno herojstvo i požrtvovanje. Posebno je to važno za neke narode čija se antifašistička borba uporno negirala. Brojke govore drugačije. Najtragičnije je kad se antifašizam negira unutar tog naroda.