Deficit specijalista iz više oblasti medicine: Mladi ljekari odlaze, trpe zdravstvo i pacijenti

Zdravstveni sistem u BiH suočava se sa ozbiljnim problemima kada je riječ o deficitu specijalista iz oblasti radiologije, pedijatrije, psihijatrije, hirurgije, patologije, anesteziologije. Iz BiH širom svijeta odlaze i mladi ljekari, ali i sve veći broj farmaceuta i drugog medicinskog kadra.

Tačne evidencije o odlasku ne postoje. Ljekarska komora KS na čijem je čelu Raho Spahović ne objavljuje takve podatke niti se može vidjeti reakcija na ovu alarmantnu situaciju. Bivši predsjednik Ljekarske komore KS primarijus Fahrudin Kulenović upozoravao je još početkom 2016. godine na povećan broj odlaska ljekara iz BiH.

Primjerice, od 40 ljekara koji su napustili Klinički centar Univerziteta u Sarajevu od početka 2016. godine skoro njih pola je napustilo BiH. Mahom su otišli u zemlje Bliskog istoka, ali i zemlje Evrope kao što su Njemačka, Švedska, Norveška.

S druge strane, mladi ljekari koji bi i željeli ostati u BiH mogli bi ostati uskraćeni za specijalizacije ali i mentorstvo eminentnih stručnjaka. Mnogi od njih, koji su i profesori, zbog loše situacije u javnom zdravstvu ali i zbog neslaganja sa menadžmentima bolnica, odlaze u privatni sektor ili van BiH gdje mogu raditi svoj posao bez pritiska.

Poznata je činjenica da u Kantonu Sarajevo nedostaje pedijatara, a kroz narednih nekoliko godina čak 70 ljekara odlazi u penziju. Postavlja se pitanje kako nadoknaditi toliki kadar, s obzirom da je za dobrog specijalistu potrebno od četiri do šest godina rada. Vlada KS pokušat će naći rješenje u primanju 105 ljekara koliko ih je na evidencijama nezaposlenih.

Deficitaran kadar je i u oblasti gastronterohepatologije, a alarmantna je situacija na KCUS-u. U Programu rada i finansijskog poslovanja KCUS-a za period 2017-2019 godina koji je usvojen u Skupštini KS navodi se i zabrinjavajući podatak da je „na Klinici za gastroenterohepatologiju izražen deficit kadra.“ U konačnici to može utjecati i na rad same Klinike i pružanja usluga iz tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

Predsjednik Ljekarske komore FBiH Harun Drljević navodi da je standard država EU 362 ljekara na 100.000. stanovnika, a BiH ima oko 160 ljekara na 100.000 stanovnika. Smatra da će se nastaviti trend odlaska ljekara i to najviše iz ekonomskih razloga i uslova rada koje u BiH ne bi mogli ostvariti. Sporazumi koje su Sindikati zdravstva postigli sa kantonalnim vladama o povećanju plaća ljekarima samo su dio rješenja nagomilanih problema. Pitanje je kada će doći do potpunog kolapsa. 

Uvidom u Registar ljekara FBiH, u 2016. iz Federacije BiH “good standing” dokument (dokument koji se uzima iz Komore za odlazak u inozemstvo) tražilo je oko 310 ljekara. Broj je i veći, jer veliki broj ljekara odlazi odmah nakon završetka školovanja pa se i ne prijavljuje u Komoru. 

Predsjednik Komore doktora medicine RS-a (KDMRS) Nebojša Jovanić navodi da Komora nema tačne podatke koliko je doktora medicine i u kojem periodu napustilo RS, ali da je evidentan odlazak stručnog kadra.