Bećirović: Najvažniji projekt mora biti povratak svih građana i naroda njihovoj Bosni i Hercegovini

SARAJEVO, (Patria) - Dan državnosti BiH (25. novembar) i Dan nezavisnosti BiH (1. mart) su legalni i legitimni državni praznici Bosne i Hercegovine. 9. januar 1992. je datum koji ima veze jedino s zločinačkim projektom velike Srbije i početkom agresije i genocida. To se mora jasno i precizno reći. Napustiti politiku mogu, ali ne mogu prihvatiti nikakav truhli kompromis o 9. januaru. Nikada!, poručio je ovo SDP-ov zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

On smatra da se bosanskohercegovačka država možemo očuvati i razvijati samo ako, kako je rekao, „shvatimo da država Bosna i Hercegovina mora biti prva u redosljedu krugova vrijednosti.“

„Bez očuvanja države nećemo očuvati ni narod, ni vjeru, ni stranke“, rekao je Bećirović, prenosi NAP.

Dodao je da se u BiH moraju ojačati snage koje razumiju i istrajavaju na pojmu državnosti, ali i razumiju i poštuju zaštitu i afirmaciju nacionalnih i vjerskih i drugih vrijednosti u bh. društvu. Bećirović smatra da građani u BiH trebaju znati da opasni velikodržavni projekti nisu umrli. Njihov krajnji cilj je, rekao je, cijepanje i komadanje Bosne i Hercegovine kao države, subjektiviteta i kulture.

„Moramo shvatiti da je najvažniji projekat 21. stoljeća projekat povratka svih građana i naroda njihovoj istinskoj domovini Bosni i Hercegovini. Nikada ne smijemo napustiti ideju Bosne i Hercegovine kao multietničke i jedinstvene države. Ta ideja neraskidivo je povezana s nama i mi s njom. Ne postoji demokratska alternativa Bosni i Hercegovini kao nedjeljivoj državi koja je bila i ostala višesložna kulturna, religijska, nacionalna i civilizacijska zajednica“, rekao je Bećirović.

SDP-ov zastupnik u Parlamentu BiH podsjeća da međunarodno priznanje državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine nije rezultat samo jednog političkog trenutka i demokratske volje orgomne većine građana Bosne i Hercegovine. „Ono je zbir višestoljetnih nastojanja i najveći doseg bosanskohercegovačke politike. To je neprocjenjiva vrijednost s kojom smo ušli u 21. stoljeće“, rekao je.

Bećirović posjeća da je Bosna i u srednjem vijeku bila jedina teritorija na evropskom kontinentu gdje su se u duhu tolerancije razvijale različite vjerske konfesije. Problem je, smatra, i tada bio što je ona unaprijed proglašena heretičkom, paganskom, kužnom ... U sličnoj poziciji, ističe, Bosna se nalazi i nakon više od pet stoljeća.

„Ovakve paralele nekima mogu izgledati kao isforsirane i neutemeljene, dijelom to i razumijem, ali, s druge strane, ne postoji nijedan dio Evrope gdje se historija toliko puta u najsurovijoj formi ponovila. Ipak, uprkos svim iskušenjima i izazovima, čvrsto vjerujem u opstanak i budućnost države Bosne i Hercegovine“, zaključio je Bećirović.