SARAJEVO, (Patria) - Vlade širom svijeta smanjuju broj informacija o prikupljanju i potrošnji javnih sredstava dostupnih javnosti, i Bosna i Hercegovina je među zemljama koje su zabilježile najveći pad u transparentnosti po pitanju državnog budžeta, prema rezultatima Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2017. godinu (Open Budget Survey 2017. - OBS), provedenog od strane Međunarodnog budžetskog partnerstva (International Budget Partnership - IBP).
Nakon 10 godina dokumentiranja postepenog procesa povećanja dostupnosti budžetskih informacija, IBP kaže da je OBS 2017. pokazao da je došlo do umjerenog pada prosječnih ocjena za transparentnost budžeta širom svijeta, sa 45 (od 100) u 2015. godini na 43 (od 100) u 2017. godini za 102 zemlje koje su sudjelovale u oba ciklusa Istraživanja.
Ovaj preokret po pitanju transparentnosti je posebno obeshrabrujući, s obzirom da otprilike tri četvrtine ocijenjenih zemalja nisu zaslužile da se njihovo objavljivanje budžetskih informacija ocijeni dovoljnim.
Warren Krafchik, izvršni direktor IBP-a, kaže da je pad budžetske transparentnosti zabrinjavajući.
Pogotovo ukoliko ga posmatramo spram veće slike koja uključuje rastuće nejednakosti, ograničivanje rada medija i građanskih sloboda, kao i slabljenje povjerenja između građana i njihovih vlada – kaže Krafchik
Pokrenuto 2006. godine, OBS je prvo svjetsko nezavisno, komparativno mjerenje tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. Šesti ciklus ovog mjerenja, koje se provodi svake dvije godine, istraživanje iz 2017. godine je vršilo procjenu 115 zemalja na šest kontinenata, uključujući 13 novih zemalja u odnosu na istraživanje provedeno 2015. godine.
Bosna i Hercegovina učestvuje u OBS-u od 2008., i rezultati istraživanja provedenog 2017. pokazuju pad na rang listi Indeksa otvorenosti budžeta (Open Budget Index - OBI), koji koristi međunarodno priznate kriterije pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena za transparentnost na skali od 100. Index otvorenosti budžeta (OBI) Bosne i Hercegovine pao je sa 43 u 2015. godini na 35 u 2017. godini. To znači da su vlasti otežale građanima pristup informacijama o tome šta se čini sa javnim novcem i otežale im mogućnost da vlasti drže odgovornima za učinjeno.
Bosna i Hercegovina pala je na rang listi zbog nepravovremenog objavljivanja Kvartalnih izvještaja o izvršenju budžeta, zbog neobjavljivanja Budžeta za građane i Polugodišnjeg pregleda budžeta, te objavljivana Prijedloga budžeta koji sadrži samo minimalne informacije o budžetu - rekla je Aleksandra Banović, projektna koordinatorica u Fondaciji „Centar za zatupanje građanskih interesa“ (Fondacija CPI), koja je provela istraživanje za BiH.
Vlast bi prije svega trebala pravovremeno i na zvaničnim web stranicama objavljivati budžetske dokumente, zatim izraditi Budžet za građane i Polugodišnji pregled budžeta, te objavljivati Prijedlog budžeta koji sadrži sveobuhvatne informacije i podatke o rashodima, dugu, i fiskalnoj poziciji Vlade – dodala je Banović.