U Upitniku ipak i nepriznati podaci Popisa iz entiteta Republika Srpska

SARAJEVO, (Patria) - Odgovarajući na Upitnik Evropske komisije bh. vlast nisu mogle postići kompromis oko toga koje će podatke koristiti u odgovoru na pitanje „3b – stanovništvo prema spolu, starosnoj dobi i regionalnoj raspoređenosti“. Kako stvari sada stoje, Vijeće ministara prema Briselu namjerava na to pitanje odgovoriti s dva odgovora, i to s podacima koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine – a koji su kao takvi i priznati od relevantnih međunarodnih institucija - te s nepriznatim podacima koje je objavio Zavod za statistiku bh. entiteta Republika Srpska. 

Novinskoj agenciji Patria pokazan je na uvid dio odgovora iz Upitnika koji se odnosi na „popis stanovništva“, iz kojeg se vidi da su u Upitnik upisani nepriznati podaci Zavoda za statistiku bh. entiteta Republika Srpska. 

Prema rezultatima popisa stanovništva u BiH živi ukupno 3.531.159 stanovnika. U entitetu FBiH živi 2.219.220 stanovnika, u Republici Srpskoj živi 1.228.423 stanovnika, dok Brčko distrikt ima 83.516 stanovnika. Prema nacionalnosti u Bosni i Hercegovini je 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba, 15,43% Hrvata i 0,77% stanovništva se nije izjasnilo.

Prema podacima koje je objavio Zavod za statistiku RS u decembru 2016. godine na području ovog entiteta živi ukupno 1.170.342 stanovnika. U odnosu na priznati Popis to je manje za 58.081 stanovnika.

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović danas je državnog premijera Denisa Zvizdića pitao da li je poslao rezultate Popisa RS-a kao dio odgovora na Upitnik, po kojem zakonu je to uradio, po čijoj odluci je priznao rezultate popisa RS, i koji su drugi “kompromisi” koje je napravio u vezi Upitnika.

„Zašto se kriju odgovori od Parlamenta i na osnovu čega je to tajna“, kazao je Magazinović pri tome se posebno osvrnuvši na spornu priču o Popisu.

Premijer Zvizdić je kazao da je Upitnik samo instrument pomoću kojeg nadležne službe Evropske komisije dobiju neophodne ažurirane podatke, stanje političkog sistema, ekonomije, provođenje zakonodavstva i druge podatke iz zemlje.

„Odnosno, Upitnik je inventura aktuelnog stanja u BiH i s njim se ne preuzimaju nikakve obaveze niti se legalizuje šta. To je u principu sva suština Upitnika i on neće biti jedini izvor informacija na temelju kojeg će Evropska komisija pripremiti mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH“, rekao je Zvizdić. Dodao je da će Evropska unija o BiH koristiti i druge podatke koje su sačinjavale stručne i terenske misije, izvještaji ambasadora i izvještaja međunarodnih organizacija.

„Veliki dio odgovora tako neće biti novina za Evropsku komisiju“, rekao je Zvizdić.

„Što se tiče vašeg pitanja riječ je ne o statistici nego pitanjima koja dolaze iz ekonomskih kriterija u kojima su tražene informacije za BDP po glavi stanovnika, iskaza prema standardima kupovne moći, formiranje plata u javnom sektoru“, dodao je Zvizdić.

Magazinović smatra da nije dobio precizan odgovor od premijera.

„Pitanje neće nestati, ono je tu. Mi ćemo se obratiti drugima koji će nam možda htjeti odgovoriti. Mislim da je ogromna šteta po državu što ne pravite sinergijski efekat izvršne i zakonodavne vlasti, i da Parlament nije uključen u evropske integracije“, zaključio je Magazinović. 

Poslanik Nezavisnog bloka Sadik Ahmetović zahtjevao je posebnu sjednicu Parlamenta na kojoj bi se tražila odgovornost premijera Zvizdića i razjasnile okolnosti "zbog čega je dozvolio korištenje neustavnih podataka o Popisu a koji su uvršteni u Upitniku", ali takva inicijativa je odbačena jer nije dobila podršku poslanika iz SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH i SDA.     

Zastupnici PD PS BiH, njih 17 uputili su pismo evropskim zvaničnicima; predsjedniku Evropske komisije Žan Klodu Junkeru, evropskom komesaru za proširenje Johanesu Hanu te šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU Larsu Gunaru Vigemarku, tražeći odgovor "kakvi su konkretni kompromisi napravljeni u odgovorima na Upitnik Evropske komisijke koje Vijeće ministara planira poslati u Brisel."

Foto Patria