Pitanjem izbora u FBiH pokušavaju se postići politički ciljevi

Piše: dr. Enver Išerić

Ovih dana u Bosni i Hercegovini se vode intenzivni razgovori među političkim subjektima, uz medijaciju predstavnika Evropske komisije i ambasada velikih svjetskih sila, kako bi se pronašlo rješenje za provođenje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj 23/14 od 01.12.2016. godine, kojom je utvrđeno : „... odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 - Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stavak 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine“

Situaciju je dodatno otežala i političku scenu uzburkala informacija da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine priprema odluku o utvrđivanju broja delegata koji se iz pojedinih kantona biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a koja je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH. Tu odluku, odnosno radni materijal, koji je proizvod Centralne izborne komisije pokušala je obrazložiti i opravdati predsjednica CIK-a u Centralnom dnevniku FACE TV kod Senada Hadžifejzovića, ali sve je ostalo samo kao pokušaj. Naime, tom odlukom, koja je bila dostupna javnosti, Centralna izborna komisija pokušava preuzeti ulogu zakonodavca i suprotno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, ali i ovlaštenjima koja su joj data Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine urediti pitanje izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Time članovi Centralne izborne komisije čine krivična djela propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine koja se odnose na zloupotrebu položaja i ovlaštenja.

Naime, Ustavni sud je utvrdio da osporene odredbe Izbornog zakona krše odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji se bira zapravo nije proporcionalan sa etničkom strukturom populacije u Federaciji Bosne i Hercegovine prema popisu stanovništva iz 1991. godine a nije proporcionalan ni etničkoj strukturi stanovništva po kantonima iz kojih se i biraju poslanici za klubove naroda.
Centralna izborna komisija ima obavezu odrediti, nakon svakog popisa, broj izaslanika koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona, što je propisano stavom 1. Člana 10.12. Izbornog zakona.

Međutim, Centralna komisija pri tome mora voditi računa o odredbama Ustava Federacije BiH kojima je utvrđen obavezan proporcionalni odnos broja izabranih delegata sa etničkom strukturom stanovništva po kantonima. To je zakonska odredba na osnovu koje Centralna izborna komisija može djelovati, čime bi praktično omogučila izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i u slučaju da Parlamentarna skupština BiH ne usvoji izmjene Izbornog zakona BiH. Ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne izvrši usklađivanje neustavnog dijela člana 10.12. stav 2. : „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“, , kako je utvrdio Ustavni sud, Centralna izborna komisija treba direktno primjeniti odredbu Ustava Federacije BiH koja glasi : “ U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu.

U javnosti, ali i kod pojedinih članova organa i institucija BiH, se također pojavljuje i dilema o tome da li za izračun broja delegata koji se biraju iz kantonalnih skupština u Dom naroda, a na osnovu proporcionalnog sastava stanovništva, kao osnov treba koristiti popis stanovništva iz 1991. ili 2013. godine.

S obzorom da je Članom 20.16 A (1) propisano “ Do potpune provedbe Aneksa 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, raspodjela mjesta po konstitutivnom narodu koja je obično uređena poglavljem 10, Potpoglavlje B ovog zakona odvija se sukladno ovom članku.“ , i da je Ustavom Federacije BiH propisano “Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način koristit će se za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks VII u potpunosti ne provede. “otklonjena je i ova dilema i trebaju se koristiti podaci popisa iz 1991. godine, jer Aneks 7. još uvijek nije potpuno proveden.

Kao što možemo vidjeti pitanje i nije toliko složeno koliko nam se želi predstaviti, jer se preko rješavanja ovoga pitanja žele postići potpuno drugi politički ciljevi.

I na kraju želim napomenuti da je preduslov i osnov za rješavanje ovih i sličnih pitanja potpuna provedba Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih građana na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva njihovu proporcionalnu zastupljenost u javnim institucijama (organima uprave, policiji, sudstvu, školstvu, zdravstvu….), a takva proporcionalna zastupljenost mora biti bazirana na popisu stanovništva iz 1991. godine, kako je propisano i ustavima entiteta u Bosni i Hercegovini.

*Tekst je preuzet sa zvanične Facebook stanice doktora pravnih nauka Envera Išerića