Analitičari: Arapske investicije koje još uvijek neće doći

BiH, (Patria) - Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić predvodio je bh. delegaciju 19. i 20. februara u službenoj posjeti Kataru.

Tokom boravka u Dohi goste iz BiH primili su neki od najvećih čelnika te zemlje, među njima i premijer Katara šeik Abdullah bin Naser bin Khalifa Al Thanij. Iz bh.delegacije su poručili: „Bosna i Hercegovina je zemlja zainteresirana i otvorena za saradnju u oblastima energetike, turizma, poljoprivrede, drvne i metaloprerađivačke industrije, izgradnji infrastrukture, kao i jačanju kulturnih veza kroz saradnju u sportu i obrazovanju.“ 

Premijer Zvizdić je pozdravio uvođenje redovne avio linije na relaciji Sarajevo - Doha „jer će se time olakšati dolazak poslovnih ljudi i turista u Bosnu i Hercegovinu.“

Loša iskustva u BiH

Ekonomisti, s druge strane, nisu optimistični kao političari. Bosna i Hercegovina je među manje popularnim zemljama jugoistočne Evrope kada je riječ o stranim investitorima, a vlast nije učinila ništa da se odnos promijeni. Takvu poziciju BiH zauzima prije svega zbog zapetljane zakonske regulative i ogromne korupcije u zemlji, koju generiraju upravo vodeće političke partije. Na to već neko vrijeme upozoravaju i iz Brisela.

Neke zaljevske zemlje, poput Kuvajta, donedavno nisu imale pravo kupiti nekretninu u BiH za potrebe svojih ambasada, a neke arapske zemlje to pravo nisu ostvarile do danas. Istovremeno, govori se da bi upravo privrednici iz tih zemalja trebali ulagati u BiH, što je neka vrsta paradoksa.

U medijima se u posljednje vrijeme spominje slučaj iz Općine Centar u Sarajevu, koja ne žele odobriti gradnju luksuznog hotela na Marin Dvoru, u koji je bogati investitor iz Bahreina planirao uložiti nekoliko desetaka miliona KM. Prema riječima njegovih predstavnika u BiH, gradnja hotela nije odobrena iako je prethodno ispoštovana sva zakonska procedura.

'Najava investicija kao predizborni mamac'

Zbog svega ovoga, i posljednju posjetu bh. delegacije Kataru analitičari vide isključivo kroz prizmu predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini.

„U vezi konkretnog slučaja posjete bh. delegacije Kataru, izgleda mi da je više pompe i novih praznih obećanja, a manje konkretnih ugovora i čvrstih investicionih projekata. Kao da se skreće pažnja javnosti s velikih neuspjeha predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića“, kaže za Patriju profesorica Adisa Omerbegović-Arapović, ekonomistica i potpredsjednica SBB-a, stranke koja upravo ulaže ogromne napore kako bi otkočila velike investicione projekte u BiH, ali zbog zamršenih odnosa sa drugim koalicionim partnerima u vlasti to za sada teško ide.

Gledajući globalnu rang listu, upozorava profesorica Omerbegović-Arapović, 75 posto zemalja svijeta je bolje mjesto za poslovanje i investicije od Bosne i Hercegovine, pa za nju nema logike da investitori dolaze baš u BiH, barem ne u značajnijem obimu. Nadalje, kreditni rejting BiH, koji je u velikoj mjeri odraz političke i ekonomske situacije te sposobnosti servisiranja duga, u zoni je spekulativnog, jer od 131 analizirane države kojima je dodijeljen rejting, samo 18 država je lošije rangirano od BiH, a to su uglavnom zemlje zahvaćene ratovima ili anarhijom. 

„Bolji kreditni rejting od nas ima i Albanija i Crna Gora“, kaže profesorica Omerbegović-Arapović. Zbog toga nije ni čudo da mala Crna Gora privlači velike investitore. Omerbegović-Arapović dodaje da u zemlji u kojoj se pravosuđe tek sporadično obračunava s privrednim kriminalom velikih gabarita i političkom korupcijom, u kojoj su mehanizmi ekonomske koristi podređeni stranačkoj hobotnici isisavanja novca i varanja države, još uvijek nema mnogo razloga za investicioni optimizam. 

'Prvo politička stabilnost'

Omerbegović-Arapović dalje objašnjava: „Zemlja koja još uvijek nije u stanju garantirati političku stabilnost, jednakost pred zakonom i pravnu izvjesnost, kakva je Bosna i Hercegovina, ne može ostvariti značajan priliv stranih investicija. Istovremeno, u zemlji se ne čini dovoljno da se sistemski promoviraju strane investicije, tako što će zemlju učiniti višestruko atraktivnom za investitore.“

Procjene ekonomskog rasta u BiH koje radi MMF-a i Svjetska banka, nekoliko puta su umanjivane tokom mandata premijera Zvizdića, između ostalog zbog loše realizacije obaveza iz Reformske agende, prokockanog vremena tokom donošenja Zakona o akcizama, koji je bio uslov za kreditiranje izgradnje infrastrukture ali i bezbroj probijenih rokova u vezi EU integracijskog procesa. BiH već duži niz godina ima i dosta lošu poziciju kada je procenat stranih investicija u odnosu na BDP kriterij, a tokom Zvizdićevog mandata neto priliv stranih investicija u 2015. i 2016. je bilježio značajan pad pa postojeće vrijednosti stranih investicija u odnosu na BDP nemaju značajan pozitivni učinak koji je potreban za ekonomski rast i razvoj u BiH. 

„Za realizaciju stranih investicija najbitnija je poslovna klima, koja se tokom tri godine ovog mandata nije poboljšala, shodno rangiranju Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma“, zaključuje profesorica Adisa Omerbegović-Arapović.