Analitičari: Poruke koje su danas uputili bh. političari i Juncker su isprazne

SARAJEVO, (Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uručili su danas predsjedniku Evropske komisije Jean Claude Junckeru odgovore na Upitnik EK.

Čović je tokom obraćanja kazao da je to ogroman posao, na kojem je radilo više od 1.000 predstavnika BiH .

„BiH danas u svojim rukama drži svoj evropski put“, kazao je Čović. On je dodao da Izbori koji su u oktobru neće usporiti put Bosne i Hercegovine kao EU, već naprotiv, rekao je Čović, ubrzat će ga. 

Junker je tokom svog obraćanja kazao da će od danas Evropa i BiH ići zajedno.

„Ovo je važan dan i želim odati počast svima onima koji su bili uključeni u ovaj ogromni posao... Ne mogu vam reći datum kada će vaša zemlja postati kandidat, ako bude dodatnih pitanja onda ćemo ih podastrijeti vašim službama i ići ćemo korak po korak“, kazao je Juncker.

"Danas je veliki dan za moju zemlju BiH. Čekam naše evropske prijatelje kako bismo im predali odgovore na Upitnik. Zajedno za europsku BiH", napisao je danas Čović na Twitteru.

S druge strane, eksperti i analitičari ocjenjuju da niti domaće vlasti kao ni zvaničnici Evropske unije građanima Bosne i Hercegovine nisu ponudili ništa vjerodostojno. Slične poruke, smatraju, poslane su i ranije, ali iz zemlje ljudi i dalje odlaze, a ekonomija je na niskim granama.

Stručnjak za međunarodne odnose dr. Zlatko Hadžidedić izjavio je za N1 da je predaja odgovora na Upitnik EU „još jedna šarada.“

"Nije ni po čemu ovo historijski dan. O namjerama EU kada je BiH u pitanju mogli smo se osvjedočiti kroz strategiju Evropske komisije. Jasno je poručeno da BiH ne spada među kandidate", izjavio je Hadžidedić. 

"Srbija i Crna Gora su dobile naznačen vremenski rok, mapu puta, potezi koje treba da povuku. BiH, Makedonija, Albanija su ostavljeni van svih okvira", naveo je. 

"Poručeno nam je da u suštini nikada neće biti dijelom Evrope jer nas sadašnja garnitura u Briselu ne smatra dijelom Evrope. Da li će nas neko drugačije promatrati za 10 godina, vidjet ćemo. Predavanje Upitnika je šarada", ocijenio je Hadžidedić. On je dodao da Brisel nije učinio ništa dok je trajao rat u Bosni i Hercegovini, i nije pokušavao da zaustavi rat sve dok se Washington nije uključio. 

"Sve je išlo ka podjeli BiH. Moj prijedlog je da se okrenemo na sve strane čiji interesi mogu da se podudaraju sa našim. Kada Brisel nije jedina adresa kojoj se obraćate - ponašat će se prema vama drugačije. Kada se Turska okrenula Moskvi, Teheranu - postala je interesantna Briselu, iako su je ponižavali do tada. Turska je po svemu mogla da bude dio EU", naveo je. 

Rekao je i to da Turska ne odgovara EU jer je zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom, a i da su u Strategiji Evropske komisije za zemlje Zapadnog Balkana izostavljene zemlje sa muslimanskim stanovništvom, poput Albanije, Kosova, BiH i dijelom Makedonije.

Profesor Međunarodnog prava i globalnih političkih studija na Univerzitetu u Beču dr. Anis Bajraktarević kaže da situaciju u BiH može prokomentarisati na način kako je sportski spiker nekada davno komentarisao igru Željezničara u jednoj utakmici: „Željo je slabo krenuo, a onda je kasnije popustio.“

Na pitanja šta stoji iza toga da se iz EU stalno govori o važnosti Zapadnog Balkana, dok izostaju konkretni koraci, Bajraktarević je rekao da nakon svih žrtava koje je pretrpjela, Bosna i Hercegovnia je trebala po hitnom postupku biti primljena u EU, ali to se nije desilo.

„Radi se o jednom zavlačanju“, smatra profesor Bajraktarević, koji je o odnosu EU prema BiH govorio na BHT-u, prenosi novinska agencija Patria. Dodao je da EU nije uradila ništa da zaustavi rat u BiH sve dok se Washington nije uključio u pregovore, te da i sada daje prioritet ulasku Srbije i Crne Gore u EU, čime pokazuje recept za nove probleme u BiH.

Analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić smatra da vrlo jasno postoji raskol između poruka koje šalju političari i onoga što se dešava u stvarnosti.

„Sličnih poruka smo se naslušali u posljednje vrijeme“, rekla je Topić na BHT-u. Dodala je da bi voljela da u BiH postoji 
dovoljna osviještena javnost, koje će pratiti realizaciju obećanja i poruka koje je Čović poslao danas, nakon čega bi se nakon određenog vremena moglo ocijeniti da li su te poruke bile utemeljene.