Italijani u nedjelju biraju novog premijera, Berlusconi i Renzi favoriti

RIM, (Patria) - Italija ima gomilu problema, od stagnirajuće privrede i visoke nezaposlenosti do krute birokratije i imigranata iz Afrike.

Glavni kandidati na izborima 4. marta imaju mnogo ideja za rješavanje tih problema, no većina analitičara smatra ih nerealnima.

Konzervativci predvođeni bivšim premijerom Silviom Berlusconijem predlažu jedinstvenu poreznu stopu. Berlusconi kaže da bi trebala iznositi 23 posto, dok njegov krajnje desni saveznik Sjeverna liga želi 15 posto.

Desna koalicija također je obećala da će protjerati više od 600.000 tražilaca azila i osloboditi kompanije koje zapošljavaju mlade od plaćanja svih poreza na period od šest godina.

No, koalicija je podijeljena u vezi s drugim ključnim pitanjima. Sjeverna liga želi, naprimjer, odbaciti penzijske reforme i protivi se evropskim pravilima o budžetskoj disciplini, dok Berlusconijeva Forza Italia obećava da će ih poštivati.

Ključna politika te protestne stranke jest uvođenje subvencija za osobe s minimalnim prihodima, što bi koštalo približno 17 milijardi eura godišnje.

Njen program, koji kritikuju da je prepisan, između ostalog, i s Wikipedije, također predviđa ukidanje 400 "nepotrebnih zakona", povećanje izdvajanja za zdravstvo i penzije i smanjenje privilegija političara.

Kad je riječ o migracijama, M5S želi ubrzati rješavanje zahtjeva za azil kako bi se ubrzala repatrijacija odbijenih kandidata.

Osim toga, stranka smatra da bi policajci u civilu trebali nuditi političarima mito kako bi mogli uhapsiti one koji ga prihvate.

Vladajuća stranka lijevog centra ističe da je njen izborni program najrealniji, a čelnik Matteo Renzi opisuje ga kao "precizan, gotovo dosadan popis postignuća i ciljeva za budućnost".

Ključna obećanja uključuju smanjenje korporativnog poreza na 22 posto, povećanje dodataka za djecu i uvođenje minimalne plaće za iznos koji tek treba utvrditi.

Stranka također obećava šestomjesečne besplatne pokaze za željeznicu za nezaposlene, besplatnu televizijsku pretplatu za siromašne, 10.000 novih policajaca i vatrogasaca i porezne olakšice za mlade koji se isele iz roditeljskog doma.

La Stampa procjenjuje da bi sve što su sve te stranke obećale stajalo ukupno bilion eura.

Roberto Perotti, profesor ekonomije s milanskog Bocconija, izračunao je za Repubblicu (dnevnik lijevog centra) da bi Berlusconijevi prijedlozi povećali deficit za do 300 milijardi eura, dok bi ga oni Pokreta Pet zvijezda povećali za 63 milijarde eura, a Demokratske stranke za najmanje 56,4 milijardi.

Italija sebi teško može dopustiti tolike izdatke, imajući u vidu njen javni dug, koji iznosi više od 130 posto BDP-a i četvrti je najveći na svijetu, nakon duga Japana, Libana i Grčke.