MOSTAR, (Patria) - Nakon održanog sastanka u Mostaru između članova Predsjedništva BiH i predsjednice Republike Hrvatske i Republike Srbije poručeno je da će ove države nastaviti graditi jedan bolji regionalni ambijent.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da su razgovarali o brojnim pitanjima koji i opterećuju ove tri države, ali i o problemima koji su im zajednički. Posebno je bilo riječi i o usvojenoj strategiji za Zapadni Balkan Evropske komisije.
- U vezi bilateralnih neriješenih pitanja insistirao sam da konačno počnu raditi komisije koje bi pripremili otvorena pitanja. Imamo urgentan problem u vezi sa Pelješkim mostom i drago mi je da je predsjednica Hrvatske ponovila da BiH ima pravo na otvoreno more.
Mladen Ivanić kazao je da je sastanak bio od velikog značaja.
- Mi imamo puno stvari koje su zajedničke, međusobna razmjena je dobra i stalno raste, kao i infrastruktura. Nadam se da će konačno biti riješeno pitanje mosta u Bratuncu – kazao je Ivanić.
Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske podsjetila je da je prošlo šest godina od posljednjeg sastanka tri države.
- Uz otvorena pitanja koja postoje između triju država dotakli smo se i puno područja saradnje koja mogu biti produktivna. Htjela bih potvrditi kako RH u potpunosti podržava suverenitet, teritorijalni integritet i konstitutivnost tri naroda i ostalih, nastojati učiniti sve da potaknemo proces evropskih integracija. Hrvatska će zagovarati evropski put BiH što je to više moguće – kazala je Grabar-Kitarović.
Ona je dodala da mogućnosti saradnje vidi u povezivanju cestovne i energetske infrastrukture, razvoju željezničkih pravaca, razvoju Luke Ploče.
- Vidim i zajedničke prigode za zajednički nastup na trećim tržištima, industrijska saradnja, prehrambena industrija, povezivanje Jadransko-jonskog plinovoda. Politička stabilnost ovisi od energetske stabilizaciji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da danas u regiji imamo mir i stabilnost i stalni rast trgovinskih veza tri države.
- Ozbiljno rastu i uvoz i izvoz iz naše zemlje. Naši razgovori nikada nisu slatki, imamo bezbroj naslijeđenih problema. Razgovarali smo o infrastrukturi i sa predstavnicima BiH o prstenu puta Beograd-Sarajevo – kazao je Vučić.
On je predložio da se pronađe način izjednačavanja poreskih stopa, carinskih stopa, da pokušamo da napravimo gotovo jedinstven privredni ambijent.
- To je hrabra ideja za koju sam siguran da će uspjeti, nećemo privući investitore dok ne budu sigurni u našu političku stabilnost, mir, naše bolje odnose koje možemo da gradimo – kazao je Vučić.
On je najavio održavanje još jednog sastanka u Novom Sadu između predstavnika tri države.
Najviše riječi bilo je oko pitanja granice, a izražena je spremnost za razgovorima i traženju kompromisnih rješenja.
Učesnici sastanka dotakli su se i izbornog zakonodavstva BiH, ali bez uplitanja Hrvatske i Srbije u to unutrašnje pitanje.
Hrvatska predsjednica je izrazila nadu da će što prije postići dogovor, te da je „najgora moguća opcija da međunarodna narodna zajednica nameće rješenja“.
I Grabar-Kitarović i Vučić kazali su da poštuju teritorijalni integritet BiH.
Na pitanje novinara može li granično pitanje biti kamen spoticanja na evropskom putu, učesnici sastanka dali su različite odgovore.
- Spremili smo prijedlog, pojedini predstavnici ili da kažem dvojica od trojica članova Predsjedništva bili su skloni da to prihvate. Dali smo najkonkretniji prijedlog, ali smo spremni da razgovaramo. To je 373 km granice i možemo da riješimo brzo – kazao je Vučić govoreći o granici sa BiH.
Izetbegović je kazao da pitanje granice sa Srbijom ne može biti riješeno u narednih sedam mjeseci.
- To su stvari koje ne presijecaju predsjednici, zato sam insistirao da to preuzmu eksperti. Ostaje i arbitraža, ali mislim da možemo riješiti – kazao je Izetbegović.
Vučić je kazao da nije riječ o tome da neko uzme dio teritorije, te da bi rješavanje ovih pitanja ulilo povjerenje u odnose između Srba i Bošnjaka i između svih nas.
Hrvatska predsjednica kazala je da će sa Srbijom nastaviti bilateralno pregovarati dvije godine, a ukoliko ne pronađu rješenje obratit će se međunarodnom sudu.
- Što se tiče granice s BiH sporazum iz 1999. godine se primjenjuje i smatram da se treba kroz mješovite komisije razgovarati.
Ona je dodala da tri države trebaju jačati saranju i u sigurnosnom sektoru, te jačanje vojne saradnje koja skoro i ne postoji.