SAD podržavaju srpske huligane na Kosovu i Dodikovu razgradnju BiH na pitanju državne imovine

(Patria) - Svega nekoliko sati nakon što su redovne policijske snage Republike Kosove, postupajući sukladno svojim zakonskim ovlaštenjima sa ciljem zaštite ustavnog i pravnog poretka Republike Kosovo, pristupile provođenju izborne volje građana u općinama sa srpskom večinom, iz Washingtona se putem Twittera oglasio državni sekretara Anthony Blinken.

Blinken je „osudio“ redovne policijske snage koje su štitile ustavni i pravni poredak, a srpske huligane koji su uništavali državnu i privatnu imovinu pokušavajući spriječiti njih u vršenju službene dužnosti, državni sekretar nije niti spomenuo.

Međutim, tu ima mnogo više od jedne poruke. Tu je simbolika. Blinken brani katastrofalne i propale američke politike za Zapadni Balkana. Te američke politike građene su oko Srbije kao „faktora mira i stabilnosti“ na Balkanu. U tu farsu, američki kreatori politika vjeruju još od kraja 80'ih godina.

Kolika je njihova vjera u te politike, svjedoči i činjenica da nikada nisu ni pokušali skinuti Slobodana Miloševića sa vlasti. Da je Milošević dobio rat na Kosovu i sa time u vezi i izbore, vjerovatno bi do danas, ako bi ostao živ, bio na vlasti.

Manje od 48 sati od javljanja Blinkena, srpski huligani, osokoljeni onim što su protumačili kao prećutnu podršku iz Washingtona,  napali su mirovne snage KFORA i redovnu policiju Republike Kosovo. Tom prilikom 11 pripadnika KFORA teško je povrijeđeno dok je još 44 lakše povrijeđeno.

Sve i jedna žrtva napada ide direktno na teret Blinkenu koji tokom svoga mandata  nije birao sredstva da udobrovolji Srbiju da ako ništa glumi partnera. Nije Blinken mario što pri tome spaljuje savezničke i prijateljske mostove izgrađene iskrenom posvećenošću  kosovskih albanaca ali i sa druge strane rijeke Drine, posvećenošću Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine.

Bošnjaci, koji su Bosnu i Hercegovinu smatrali kao 51. saveznu državu u sastavu Sjedinjenih Država, ostali su nemalo iznenađeni, ili da kažemo pronađeni naivini odnosom administracije predsjednika Bidena i njegovog državnog sekretara Anthonya Blinkena prema Bosni i Hercegovini.

Velike napore, Sjedinjene Države uložile su da nametnu novu vlast u Bošnjačkom korpusu, a koja će biti podčinjenja srpskim i hrvatskom nacionalnim politikama i koja neće, kao što to radi Kurti „praviti neugodnosti“ na relaciji Washington – Beograd.

Jedno od pitanja koje stvara „neugodnosti“ na relaciji Washington – Beograd, a  koje je potrebno otkloniti jeste pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini. 

Naime, rješavanje ovoga pitanja, u kontekstu američke politike najmanje se tiče Bosne i Hercegovine, a najviše se tiče susjednih zemalja. Prije svega, Srbije, koja godinama bez ikakve kontrole i nadzora izvlači sve vrste resursa, a posebno šumsku građu i sirove trupce iz Bosne i Hercegovine. Ako bi se na primjer šume u entitetu Rs upisale na Bosnu i Hercegovine, pa se nakon toga utvrdi šta je i kako Srbija radila i počnu tražiti odgovorni, odnosi Washingtona i Beograda mogli bi postati „zaista neugodni“.

Posebno, jer mnogo te šume, slijedom restitucije treba da se vrati Bošnjacima. S tim  u vezi, pokrenuta je i medijska kampanja. Formirana je i tajna grupa OHR-a koja se sastaje po ambasadama, da bi upravo raspravljalja o pitanju knjižena šuma.

Američka administracija nije se zaustavila samo na pitanju državnu imovine. Dodik, osokljen apsolutnom vlašću koju je dobio i podrškom da je uvijek dobro došao parnter Sjedinjenom Državama, nastavio je još posvećenije da radi na secesiji i razgradnji države. 

Dodika, Sjedinjene Države vide kao faktor „mira i stabilnosti“ u entitetu Rs. Nekoga, koga smatraju da mogu kontrolisati i preko njega održavati „stabilokratiju“ kao takvu. Uz to, Dodik, kako – tako uporno dobija izbore.

Sa druge strane, Albin Kurit nije pristao da ima entitet Rs u okviru Republike Kosovo, niti da amerikanci imaju nekog svoga Dodika na Kosovu  preko kojeg će kontrolisati Kurtija. I zato Blinken osuđuje Kurtijev pokušaj da uspostavi ustavni i pravni poredak, a mudro šuti na srpsko nasilje protiv ustavnog i pravnog poretka Republike Kosovo.

Američka administracija pokušala je i sa idejom „Otvorenog Balkana“ kao prilike za Srbiju da svojim ekonomskim i privrednim kapacitetima poklopi države Zapadnog Balkana. Traženo je od kosovskih albanaca i Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine da predaju nazad svoj teritorijalni integritet i politički suverenitet i da im srpske nacionalne politike određuju šta će i kako će sa sobom da rade. I tu je Kurti, pokazao odlučnost, da sačuva i teritorijalni ali i politički suverenitet Republike Kosovo.

U Bosni i Hercegovini, korupcija postoji samo gdje su Bošnjaci, pitate se zašto? Jer, ako bi počelo sa istraživanjem korupcije u hrvatskim i sprskim taborima, ona bi odvela prema vrhu. Procesuiranje vrha srpskih i hrvatskih nacionalnih politika, američka administracija vidi kao napad na stabilnost Bosne i Hercegovine i u njihovoj računici to se ne isplati.

Napravili su dovoljno medijske podloge i društvenog naboja, da se ta njihova politička odluka sasvim dobro prima u jednom dijelu medija i bošnjačkog naroda.Ono što štiti Albina Kurtija da ne bude krivično gonjen uslijed neke montirane optužnice ogleda se u tome što je Kurti snažan i odlučan. Što ga narod prati i što kosovski Albanci znaju šta ih čeka ako Srbi osjete da su slabi.

(M.T.)