Emir Zulejhić: Raskrinkavanje postaje korektiv bosanskohercegovačkih medija

Platformu Raskrinkavanje pokrenuo je tim organizacije “Zašto ne” koji za sobom ima višegodišnje iskustvo u provjeri tačnosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika, te praćenju ispunjenosti predizbornih obećanja na platformi Istinomjer.

Raskrinkavanje prati medijske objave u Bosni i Hercegovini, te ocjenjuje one čija kredibilnost djeluje upitno. Ocjene koje medij može dobiti od Raskrinkavanja nisu jednake “težine” - među njima ima i onih koje ne ukazuju nužno na postojanje namjere za širenjem dezinformacija. Najgora ocjena koju određeni tekst ili prilog može dobiti je “lažna vijest”. Dobit će je vijest kada je bez sumnje utvrđeno da ju je medij smišljeno fabrikovao.

Urednik Raskrinkavanja Emir Zulejhić u intervju za Patriju govori o utjecaju politike na bh. medije, medijskim slobodama u zemlji, ali i medijskoj pismenosti čitatelja u Bosnu i Hercegovini.

Patria: Dio ste regionalne mreže. Raskrinkavanje.ba ukazuje na lažne vijesti u bh. medijima, kao i vijesti koje imaju političku ili neku drugu vrstu propagande. Koliko je to zahtjevan posao?

Zulejhić: Ukazivanje na medijske laži i manipulacije iznimno je zahtjevan i obiman posao. Međutim, ovdje moramo napomenuti da “Raskrinkavanje” ne pretenduje da bude “medijska policija”. S obzirom na zasićenost informacija i količinu portala koji postoje, jednostavno je nemoguće upratiti sve što se pojavi na internetu. Kada bi postojalo još desetine “raskrinkavanja”, to ni onda ne bi bilo moguće. Mi smo tu da bi ukazali na fenomene koji se dešavaju, edukovali čitaoce ali i medije, te na kraju dali doprinos razvoju kvalitete medijske scene. Mi, prije svega, želimo da se čitaoci sami što bolje snalaze u moru informacija koje im se serviraju, ali i da mediji bolje i kvalietnije rade svoj posao.

A naš posao je još zahtjevniji kada u obzir uzmemo reakcije vlasnika portala koje analiziramo. Do sada smo imali nekoliko napada i prijetnji upućenih našoj redakciji, što svakako otežava posao.

Patria: Neki ugledni novinari iz regiona često upozoravaju da ogroman broj medija služi vlasnicima medija, političkim partijama ili nekim drugim grupama. Mjesecima analizirate rad bh. medija. Koliko je bh. novinarstvo u službi društva?

Zulejhić: Veliki broj medija je u službi politike i to je jasno većini. Istraživanje “BH novinara” je pokazalo da je osnovna prepreka slobodnom radu medija u BiH - politička zavisnost. Od 2009. do 2016., svake godine je minimalno 40% ispitanika zauzelo ovaj stav. Još zanimljivije je šta čitaoci misle o tome ko ima uticaj na medije: preko 73% ispitanih u 2016. reklo je da najveći uticaj imaju političari i stranke.

Prosječni čitaoci su sposobni da povežu određene medije s određenim političkim strujama, te za takve zaključke nije ni potrebno “Raskrinkavanje”. Međutim, u radu medija se, upravo zbog ovakvih veza, jako često vide pojave koje svrstavamo pod zajednički naziv medijske manipulacije, a to je nešto čime se Raskrinkavanje bavi. Mediji su u službi društva onoliko koliko tačno i provjereno informišu i u svom radu ne koriste manipulacije, a takvih primjera je na bh medijskoj sceni malo.

Patria: U nekim razvijenim zemljama već u školama se stiče medijska pismenost. BiH je još uvijek daleko od toga. Možete li vi barem donekle biti alternativa?

Zulejhić: Nažalost, u BiH je medijska pismenost riječ kojoj se ne daje dovoljno pažnje, a koja je možda i presudna za budućnost medija u BiH. Upravo medijska pismenost je tema kojom se “Raskrinkavanje” planira ozbiljno baviti. Trenutno smo u fazi kreiranja dodatnog dijela naše platforme koji tek treba da zaživi. U pitanju je edukativni dio koji će se baviti medijskom pismenošću u sklopu kojeg ćemo proizvesti set online lekcija o medijskoj pismenosti. Tim putem želimo edukovati konzumente medijskih sadržaja o tome kako prepoznati kredibilan medij ili medijski izvještaj, šta su to elementi na koje treba obratiti pažnju, te kako uopšte koristiti online prostor za traženje kvalitetnog medijskog sadržaja. Pored edukacije čitalaca o tome kako mediji treba da ih informišu, edukativni dio platforme biti će koristan i novinarima kao i medijskim radnicima. Pored samog edukativnog dijela naše platforme, tenutno smo i u fazi planiranja aktivnosti na terenu, gdje želimo raditi sa omladinskim medijima, mladim novinarima i studentima upravo na temu medijske pismenosti.

Patria: Vaš projekt djeluje i preventivno. Urednici u podsvijesti znaju da biste ih mogli ocijeniti loše ako krše novinarsku etiku.

Zulejhić: Preventivni karakter Raskrinkavanja i sličnih inicijativa se ogleda u nekoliko aspekata. Prvo, tu jeste taj “strah” od loše ocjene koji će vjerovatno prouzrokovati određene aktivnosti u sklopu samih redakcija, kako se to ne bi dešavalo. Zatim, tu je i edukativno-preventivni efekat gdje Raskrinkavanje postaje resurs urednicima medija kako i na koji način rade njihove redakcije - u vremenu kada je za opstanak online medija potrebna produkcija koju je teško u potpunosti urednički kontrolisati, Raskrinkavanje postaje korektiv koji u budućnosti može imati i preventivnu komponentu. I na kraju, Raskrinkavanje ne želi da bude medijska policija, nego da zajedno sa medijima radi na njihovom unapređenju, tako da ćemo vrlo rado sa medijim koji to žele uspostaviti saradnju kako bi što efikasnije i bolje unaprijedili svoj rad i prevenirali moguće greške. Efekti ove saradnje, ali i ostalih pomenutih aspekata se već vide i imamo brojne primjere pozitivnih praksi, a nadamo se da će to u budućnosti da postane ustaljena praksa medija, bar onih koji pretenduju da budu kredibilni i na taj način obezbijede sebi čitaoce.

Patria: Konzumenti vijesti iz novina i sa TV-a u velikoj mjeri su se preselili na internet platforme. Ipak, BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja on line medije nije uvela u zakonski okvir. Koliko je to prepreka za ozbiljnije podizanje standarda u bh. on line medijima?

Zulejhić: Nepostojanje jasnih zakonskih okvira je, uz nedostatak medijske pismenosti, najveća prepreka za podizanje medijskih standarda te na kraju i kvalitete medijske scene. Trenutno ne postoje regulative koje bi rekle online medijima kako da funkcionišu. Neke europske zemlje poduzimaju jako oštre mjere protiv lažnih medija, kao što je Njemačka. S obzirom na štetu koju čine društvu, regulacija online medija i tržišta je sasvim sigurno jedan od smjerova u kojem treba krenuti. Pri tome treba paziti da zakonske odredbe kojima se regulira rad medija ne dovedu u pitanje slobodu govora i izražavanja, kao ni druga prava i slobode na internetu. Pitanje kako postići ravnotežu između adekvatne regulacije i slobode medija upravo bi zato trebalo biti predmet intenzivnog dijaloga medijske zajednice, institucija i javnosti općenito, što, nažalost, nije slučaj.