Izmjene izbornog zakona hitno ili će biti kako kažu SDA i HDZ

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić bila je danas na saslušanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) u svojstvu svjedoka.

Prema navodima Žurnala, prije Hadžiabdićeve saslušani su i ostali članovi CIK-a, jer postoje sumnje da je neko od njih u ladici zadržao prijavu o sukobu interesa protiv Ostoje Kremenovića, bivšeg predsjednika i člana Ureda za razmatranje žalbi Agencije za javne nabavke BiH.

Iz nevladinih organizacija upozoravaju da je ovo novi dokaz da je CIK politički obojen, a nezavisan samo na papiru!

Indikativno je da je Kremenović bio ministar u prvoj Vladi Milorada Dodika, a kasnije je postao predsjednik Ureda za razmatranje žalbi.

"Ovo je još jedan u nizu alarma koji su upaljeni, a koji ukazuju da do izmjena Izbornog zakona mora doći do 8. maja, kako bi se Opći izbori raspisali u skladu s važećim zakonom. No, upravo zbog političke obojenosti članova CIK-a očito su vladajuće strukture samo deklarativno zalažu za izmjene."

U  javnosti sve stranke - na prvom mjestu SDA i HDZ - glasno su opredijeljene da su Bosni i Hercegovini neophodne izmjene Izbornog zakona, iako ni osam mjeseci pred izbore ne postižu dogovor. 

S druge strane, osim priče, vladajuće stranke ne pokazuje volju niti poteze da se ovaj gorući problem riješi.

Iz opozicije kritikuju: "SDA je nedolaskom na sjednicu Parlamenta Federacije, koju su sazvali zastupnici SDP-a i DF-a, a na kojoj je trebalo razmatrati Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pokazala da neće izdati HDZ, svog koalicionog partnera, čak i kada su ugroženi interesi države."

Dobro upućeni izvori otkrivaju: Dragan Čović i Bakir Izetbegović imaju dobro razrađeni plan za opstanak na vlasti, a za ostvarenje tog cilja može im poslužiti upravo Centralna izborna komisija BiH.

Politički pritisak na Izbornu komisiju BiH koja može prekrajati volju građana shodno političkim interesima može osigurati implementaciju rezultata izbora nakon oktobra 2018. kada je u pitanju Dom naroda FBiH, onako kako bude odgovaralo ovim dvjema partijama, čak i ako ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH. 

CIK se može pozvati na Član 10.12 stav 1 koji kaže: „Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.“ 

Iz SDA su, dosta neuvjerljivo, smatraju analitičari, kazali da je prijedlog Zakona SDP-a i DF-a koji se nalazi u proceduri u Federalnom parlamentu utemeljen na istim principima na kojima je utemeljen prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se od ranije nalazi u proceduri u državnom Parlamentu predloženog od strane SDA, te da je to razlog njihovog nedolaska na sjednicu Parlamenta FBiH. 

U ovom trenutku se na državnom Parlamentu ne mogu postići nikakve izmjene niti dogovori oko Izbornog zakona BiH, ali se pitanje popunjavanja Doma naroda može urediti preko Federalnog parlamenta. No, da bi se to postiglo, ipak je potrebna podrška SDA, koju iz ove stranke za sada ne žele dati.