SARAJEVO, (Patria) - Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija, zajedno s Albanijom, svrstane su u "tranzicione vlade ili hibridne režime", navedeno je u godišnjem izvještaju Freedom Housea (FH) o stanju demokratije u bivšim komunističkim zemljama.
- Disfunkcionalni institucionalni aranžmani koče napredak BiH i njeno približavanje EU, dok su Srbija i Crna Gora među osam zemalja kojima vladaju osobe s neformalnom moći koja prevazilazi njihove mandate - navodi se u izvještaju.
Izvještaj kojim je obuhvaćeno 29 zemalja Centralne i Istočne Evrope i Centralne Azije, pokazao je da je zabilježeni pad demokratije u posmatranim zemljama najveći od pokretanja projekta 1995. godine.
Situacija je pogoršana u 19 od ukupno 29 zemalja, među kojima je, već drugu godinu, više konsolidovanih autoritarnih režima nego konsolidovanih demokratija.
Demokratija u Srbiji već četvrtu godinu bilježi pad, a pogoršanje je zabilježeno u svim posmatranim kategorijama - od nezavisnosti medija i civilnog sektora, do državnog upravljanja i lokalne vlasti, prenosi Beta.
Srbija je, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom, Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom, svrstana u grupu "polukonsolidovanih demokratija", ali je sa ukupnim skorom od 3,96 (na skali 1 do 7, pri čemu je 1 najbolja ocjena) najlošije ocijenjena u toj grupi.
Kada je riječ o Balkanu, u izvještaju se ocjenjuje da je demokratija napredovala od 2005. do 2010. godine, ali je sada u opadanju, sa izuzetkom Makedonije, nakon obećavajuće promjene tamošnje vlasti.
- Aleksandar Vučić u Srbiji i Milo Đukanović u Crnoj Gori zarobili su svoje države, pretvarajući ih u mehanizme koji služe za jačanje njihovih partija - navodi se u izvještaju i dodaje da je nacionalističko podstrekivanje koje je dovelo do sukoba u Jugoslaviji, ponovo omiljeni rječnik političara.
U izvještaju se navodi i da iako je EU (u novoj strategiji proširenja) izdvojila Srbiju i Crnu Goru kao "predvodnike" u procesu pristupanja, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja da učvršćuje vlast.
Prošle godine Vučić se "rokadom" prebacio iz premijerske u predsjedničku fotelju, a potom odabrao novog premijera sa ograničenom vlašću. Takvi manevri podrivaju ustavni poredak i nezavisnost institucija vlasti u zemlji, ocjenjuje se u izvještaju.
Kada je riječ o regionu, Slovenija je jedina bivša jugoslovenska republika koja je svrstana u kategoriju "konsolidovanih demokratija".
Od ukupno 29 posmatranih zemalja, kao "konsolidovane demokratije" ocijenjene su Slovenija, Slovačka, Češka, Poljska, Latvija, Litvanija i Estonija (7).
Polukonsolidovane demokratije su Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Bugarska, Rumunija i Mađarska (6).
U grupi "tranzicionih vlada ili hibridnih režima" su BiH, Kosovo, Makedonija, Albanija, Ukrajina, Moldavija i Gruzija (7).
Najbrojnija je grupa zemalja koje su ocijenjene kao "konsolidovani autoritarni režimi" - Rusija, Belorusija Kazahstan, Turkmenistan, Uzbekistan, Kirgizija, Tadžikistan, Azerbejdžan i Armenija (9).