Nova srpsko-hrvatska konzulska vremena

Piše: Sead Omeragić

Konzulat Republike Hrvatske, koji je u Vitezu otvorio član Predsjedništva BiH Dragan Čović sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, samo je jedan od brojnih konzulata koji su se otvorili širom Bosne i Hercegovine. "Nadam se da će ovo biti hrvatsko sidro u Vitezu kada pričamo o svim segmentima života”, rekla je Grabar Kitarović.  

Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu, potpisan je u Sarajevu, 29. marta 2007. godine. Ugovor o dvojnom državljanstvu zaključen između SR Jugoslavije i BiH, stupio je na snagu 15. maja 2003. godine. Države ugovornice su se saglasile da državljanin jedne države može steći državljanstvo druge države (dvojno državljanstvo). Ovakva mogućnost, zbog komplikovane procedure i velikih troškova, nije mnogo korištena od Srba u BiH jer su troškovi za npr. četvoročlanu porodicu iznosili i više od 1500 eura.

Davno 28. maja 2007. godine otvoren je Generalni konzulat Srbije u Banja Luci. Samo prošle godine bilo je 40 hiljada zahtjeva u ovom konzulatu za državljanstvo Srbije. Recimo, u Konzulatu Hrvatske u Mostaru je registrovano više od 100 hiljada dvojnih državljanstava, a glasa njih oko 20 hiljada. Ukupno u BiH je registrirano oko 270 hiljada birača za izbore u Hrvatskoj.

Moglo bi se uskoro dogoditi da sudbinu, recimo, predsjedničkih izbora u Srbiji i Hrvatskoj preuzmu građani BiH.

U februaru 2012. godine Boris Tadić je otvorio Generalni konzulat Republike Srbije u Mostaru. I tamo su požurili sa masovnim zahtjevima za pasošima Srbije.

Desetog aprila ove 2018. godine su Vučić i Dodik u Trebinju otvorili Konzulat Republike Srbije.

- Rad konzulata značajno će olakšati građanima Trebinja i istočne Hercegovine da brže dođu do srpskih pasoša i drugih neophodnih dokumenata - rekao je Vučić.

Republika Hrvatska je otvorila konzulat i u Tuzli, u Kazan mahali. Najavljeno je otvaranje konzulata Hrvatske i u Livnu.  

Veliki broj građana BiH, uglavnom hrvatske nacionalnosti ali i pripadnika drugih naroda, iskoristili su mogućnost za posjedovanje dvojnog državljanstva, te posjeduju pasoše Republike Hrvatske. Pasoš Srbije uzimaju samo Srbi, pasoš Hrvatske uzimaju u određenom procentu i Bošnjaci. Hrvatska je privlačna članica Evropske unije.

Zašto Hrvatska i Srbija otvaraju silne konzulate po BiH? Otkud tolika briga za svoje sunarodnjake u BiH. Naime i Srbija i Hrvatska time dobijaju mogućnost da se svakako miješaju u odnose unutar Bosne i Hercegovine. Oni time dobijaju državljane i glasače, kako smo rekli, koji se najčešće odlučuju da biraju već pozicionirane vlasti. Drugo, ne tako zanemarivo, je novac koji se svakih pet godina slije sa skupim pasošima. Po nekim procjenama radi se o najmanje sto pedeset miliona KM.

Premda govore da brinu o sunarodnjacima, i Srbija i Hrvatska ovdje dobijaju svježu krv kojom će se spašavati od enormne i do sada na ovim prostorima u historiji nezabilježene depopulacije stanovništva. Naime, svake godine Srbija i Hrvatska ostaju bez više od po sto hiljada uglavnom mladih ljudi. Mortalitet je u Srbiji veći od nataliteta za čitav grad Zaječar od 39 hiljada stanovnika, a Hrvatske za oko 16 do 18 hiljada stanovnika. Smatra se da oko 80 hiljada stanovnika napusti Srbiju, a čak i nešto više Hrvatsku. Dakle, ono što nije dobro za BiH dobro je za Srbiju i Hrvatsku. Naime, deficit u stanovništvu koje iz obje države bježi širom planete, oni nadoknađuju radnim i vrijednim, a prosječno mnogo mlađim sunarodnjacima iz BiH.

Dakle, sve što rade naši susjedi i komšije uvijek je upereno protiv BiH i njene budućnosti. Srbija ne otvara konzulate da bi recimo zapošljavala ljude iz BiH, kao što je to vidljivo porema Konzulatu Slovenije u Banja Luci, gdje se u redovima čeka za radne dozvole u Sloveniji.