Dr. Zlatko Hadžidedić: Bojim se da će se u zadnji trenutak popustiti pred Čovićevim zahtjevima

SARAJEVO, (Patria) - „Čović je očito dobio neke garancije da će se stvari razvijati onako kako on to želi." Smatra to dr. Zlatko Hadžidedić, ekspert za međunarodne odnose odgovarajući na pitanje zbog čega je predsjednik HDZ-a BiH iznenada promijenio retoriku i najavljuje da Bosna i Hercegovina ipak neće zapasti i političku krizu nakon izbora u oktobru, iako Izborni zakon BiH nije izmijenjen u zakonskom roku.

Dr. Hadžidedić smatra da se u Bosni i Hercegovini ustalila praksa da se pritisci isplate.

„I to je politika koja je ovdje važila od vremena '90-ih godina. Ucjene se promatraju kao legitimno sredstvo političke borbe, i što je najvažnije, ucjene se uvažavaju“, smatra dr. Hadžidedić, optužujući da su i neka ranija rukovodstva SDA popuštala pod pritiscima, ali da to sada rade i aktuelni čelnici stranke. 

„Bojim se da će oni koji sada tvrde da će se usprotiviti ucjenama Dragana Čovića, pod tim ucjenama ipak popustiti i da će na kraju pristati na ono što HDZ traži. Moguće je da će na to pristati u zadnjem trenutku“, kaže Hadžidedić u intervju za novinskuu agenciju Patria.

„Članovi SDA moraju obratiti pažnju šta radi njihov lider Bakir Izetbegović“, dodaje.

HDZ BiH traži da se u Dom naroda FBiH narodi biraju iz onih kantona u kojima su većina, dok se ne bi birali iz kantona gdje je njihov broj zanemariv. Ustavni sud BiH prethodno je ukinuo odredbe Izbornog zakona BiH koji je definirao da se iz svakog kantona u Federaciji u Dom naroda FBiH mora birati najmanje po jedan delegat iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Dr. Hadžidedić smatra kako Ustavni sud nije imao nikakvu pravu osnovu da donese takvu presudu, „već se vodio političkim motivima.“

U kojoj mjeri je Ustavni sud BiH pod političkom kontrolom, najbolje, prema mišljenju dr. Hadžidedića, oslikava slučaj „Ostalih“, koji, objašnjava, nemaju ista prava kao i „konstituentni“ narodi, iako im to, ističe dr. Hadžidedić, garantira i Ustavi BiH. Objašnjava da su prema Ustavu BiH „Ostali“ stavljeni u isti kategoriju sa Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, ali da u Domu naroda FBiH oni nemaju jednak broj mjesta kao i druga tri naroda.

„Ukoliko usvojite 'princip pariteta', kakav važi u Domu naroda FBiH, i Domu naroda BiH ili Vijeću naroda RS, onda je normalno da i Ostali imaju jednak broj glasova u tim domovima. Ako nemate 'princip pariteta', onda imate 'princip proporcionalnosti', kao u donjem domu, ali se u tom slučaju gleda koliko je ko osvojio glasova. Dakle, po kojem pravu ova tri konstituentna naroda treba da imaju 17 glasova u Domu naroda FBiH, a 'Ostali' imaju sedam glasova?“

Govoreći o OHR-u, dr. Hadžidedić je istakao da OHR prema Dejtonskom ustavu ima obavezu djelovati, pa i u slučaju izborne krize u BiH, te da bi sve suprotno od toga značilo direktno kršenje Dejtonskog ustava.

„OHR nema mogućnost, nego obavezu djelovati /u slučaju nesuglasica u BiH/. Prema Aneksu 10, pogotovo kad su izbori u pitanju, OHR ima obavezu da se izbori provedu nesmetano u skladu sa zakonom i da se implementiraju rezultati. OHR to ne može izbjeći. OHR je to dužan braniti“, ističe dr. Hadžidedić. Dodaje da ukoliko se ne poštuje Dejtonski ustav BiH, onda treba vratiti Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

„Dakle, jasno je da nikakve pravne osnove nema da Čović izazove krizu u zemlji zbog Izbornog zakona. On može samo narediti članovima svoje partije da ne participiraju u vlasti, i to je sve“, zaključuje dr. Hadžidedić.