Kelić: Bh. imovinu zaštititi arbitražom pred UN-om

SARAJEVO, (Patria) - Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija BiH u Sektoru za poslove sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom BiH komentirajući Zakon o državnoj imovini susjedne Hrvatske koji stupa na snagu uskoro, istakao je da BiH nema Ugovor o imovinsko pravnim odnosima s Hrvatskom, ali da u Sporazumu o sukcesiji i nema odredbe koja obavezuje države da moraju imati sklopljenje takve ugovore. 

U Hrvatskoj uskoro na snagu stupa Zakon o državnoj imovini. Hrvatska Vlada tvrdi da na taj način želi u funkciju pustiti veliki broj nekretnina koje danas leže zapuštene. Iz opozicije kritikuju da taj zakon znači da Hrvatska može izdavati i bh. nekretnine u toj zemlji, iako su one još u vlasništvo BiH. Uglavnom se radi o imovini bivših bh. kompanija, koje su ugašene nakon raspada Jugoslavije.  

- BiH je 1997. počela da usaglašava Ugovor o imovinsko pravnim odnosima s Hrvatskom, i prije samog Sporazuma o sukcesiji. 2005. godine je taj ugovor bio i usaglašen. Na jednom sastanku 2006. se trebalo krenuti u realizaciju - rekao je Kelić, ističući da to toga ipak nije došlo.

Čanovi radne grupe iz RS-a, a koji su usaglašavali ovaj tekst sporazuma, dali su primjedbu da bi tim sporazumom trebala da se obuhvate i stanarska prava. Hrvatska nije to prihvatila ističući da rješavanje pitanja stanarskih prava rješavaju hrvatski sudovi u skladu s međunarodnim konvencijama.

- Od tada je bilo nekih aktivnosti, ali od 2011. godine nemamo nikakvih pomaka po tom pitanju – istakao je Kelić za novinsku agenciju Patria. 

On dalje pojašnjava da će Hrvatska usvojenim Zakonom o državnoj imovini moći izdavati u dugotrajne zakupe i imovinu država nasljednica, među njima i imovinu BiH, i to može trajati sve do zaključivanja Sporazuma o imovinsko pravnim odnosim između Hrvatske i zemlja nasljednica bivše SFRJ.

- To zakonsko rješenje predviđeno je u članu 70. Zakona o državnoj imovini Hrvatske. Sad postoji nekoliko stvari koje su bitne: Sporazum o sukcesiji govori kako i na koji način se postupa, tamo piše i kako se pojedine odredbe mogu usaglašavati i tumačiti. Sve ostalo je vezano za arbitražu UN-a. To je jedini mehanizam. Mogli bismo dakle pokrenuti arbitražu – istakao je Kelić za NAP.

Bh. imovina u Hrvatskoj procjenjuje se na stotine miliona KM. Tu su dvije luke Ploče, odnosno naftni terminal, te luka Šibenik koju je izgradio bosanskohercegovački  Šipad. Tu su i brojna radnička odmarališta i vile na jadranskoj obali, stanovi širom Hrvatske te brojne druge nekretnine koje su do devedesetih bile u vlasništvu BiH.

S druge strane, Iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovne navode da sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države te da ono ne može biti jednostrano urađeno.