Muharem Cero: Jednostavna apelacija Ustavnom sudu RH može zaštititi imovinu BiH u Hrvatskoj

Piše: Muharem Cero

Posljednja sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine potvrdila je licemjerje i sumnjivu iskrenost jednih i zatečenost, nemuštost, nesnalaženje i neznanje drugih.

Neuvrštavanje u dnevni red sjednice Vijeća  ministara razmatranje nastale situacije zbog donošenja izmjena i dopuna Zakona o upravljanju državnom imovinom Republike Hrvatske, odgodilo je bilo kakvo državno određenje BiH spram činjenice da BiH prijeti izvlaštenja iz njene imovine u susjednoj zemlji.

U javnom prostoru uzavrelo. Manje više sve počinje i završava uspostavom dijagnoza i prognoza, ali izostaje terapija.

Pitanje određenja spram zakonskih rješenja iz RH nije i ne može biti zakašnjela jalova, i navodno agresivna diplomacija, kako to predlaže mostarski doktor filozofije i aktuelni ministar pravde države Bosne i Hercegovine Josip Grubeša.

Real politika u kojoj bivstvuje BiH neuvažava argumente samosažaljenja i kalimero određenja. Ona traži argumente međunarodnog prava i neoborivih činjenica. 

Samo usvajanje zakona u Saboru RH je pokazalo podijeljenost zastupnika. Nažalost, većina onih vladajućih je prevagnula. 24 zastupnika su bili protiv predloženih zakonskih rješenja, a 15 suzdržanih, što nije malo. Ta činjenica upućuje a i fakta potvrđuju da postoji ustavna dvojba o ispravnosti donesenog zakona. Notorno je jasno da je sam Zakon u suprotnosti sa međunarodnim Sporazum o sukcesiji SFRJ. Promijenjen je status bh. imovine u Hrvatskoj. Ta imovina se nalazi pod zabranom raspolaganja i to sve do sačinjavanja bilateralog sporazuma između dvije države, koji još ne postoji. Upravo zbog toga je sporan novi hrvatski zakon, kojim se omogućava koncesioniranje i davanje bh. imovine trećima licima. Jasno je i iz sadržine zakona da taj novi status ima sve elemente potencijalnog indirektnog prijenosa vlasništava sa BiH na treća lica, a što je samim Sporazumom izričito zabranjeno. 

Prema Ustavu Hrvatske ocjenu ustavnosti i zakonitosti pravnog akta može pokrenuti svaki građanin, pravno lice i u krajnjem svako onaj ko smatra da određene odredbe krše Ustav RH i međunarodno pravo. 

Uz podnesenu apelaciju svaki apelant ima pravo predlagati i donošenje zaštitne mjere do okončanja spora, pa tako i u eventualno pokrenutoj apelaciji na odredbe Zakona o upravljanu državnom imovinom RH.

Mnogo je pravih subjekata i fizičkih osoba čiji interesi primjenom ovog zakona mogu biti ugroženi, a njegovo provođenje može nanijeti štetne posljedice koje će biti teško nadoknaditi. 

Recimo, svaki od onih koji su glasali protiv, ili bili suzdržani, ima pravo, ali po meni i obavezu, svoj stav braniti ustavnom apelacijom. Isto to pravo imaju politički ali i pravni subjekti u RH. Tako, recimo, firma u RH a koja ima svoju maticu u BiH, ima mogućnost pokrenuti ustavnu apelaciju pred Sudom u Hrvatskoj.

Neke političke partije iz BiH imaju svoje ideološke ali i pravne partnere, bilo da se radi o pripadanju istoj političkoj internacionali (npr SDP) ili pak SDA, koja ima svoju političku posestrimu SDA RH. 

Možda su oni licemjeri sa početka teksta danas kupili vrijeme na Vijeću ministara, s namjerom da zakon u Hrvatskoj stupi na snagu i počne proizvoditi štetne posljedice po BiH, no nadati se ipak da će sadržaji ovog teksta doprijeti do ušiju i razuma odgovorih u BiH te da će prekratiti medijsko-političku trakavicu podnošenjem apelacije na portirnici Ustavnog suda RH, s vjerom u pravnu državu europske emancipacije kakva bi RH željela biti. Ovakav način zaštite bh. imovine otvara vrata i putu ka Europskom sudu u Strazburu.