Članak

'Akademska zajednica Srbije, BiH i Hrvatske mora preuzeti kritičku a ne političku ulogu'

Više profesora i akademika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije upozoravaju na sve lošiji položaj univerziteta i akademske zajednice u tim zemljama, iako bi, ističu, upravo sa tih mjesta trebale

SARAJEVO/ZAGREB/BEOGRAD,  (Patria) – Više profesora i akademika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije upozoravaju na sve lošiji položaj univerziteta i akademske zajednice u tim zemljama, iako bi, ističu, upravo sa tih mjesta trebale dolaziti sve pozitivne promjene u društvu.

'Slučaj Čović'

Grupa zagrebačkih profesora otvoreno su kritizirali to što je Univerzitet u Zagrebu dodijelio počasni doktorat predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, navodeći da je takva odluka politička, i poraz  najvećeg univerziteta u Hrvatskoj.

Pisac, univerzitetski profesor, filmski kritičar, publicist i jedan od najuglednijih novinara u Hrvatskoj Jurica Pavičić u znak protesta zbog počasnoga doktorata Čoviću javno i demonstrativno ponudio je da vratio svoj doktorat, prenosi agencija Patria.

“Svi koji imaju doktorat Sveučilišta na kojem je Čović počasni doktor, trebali bi ga vratiti – Ja svoj vraćam”, rekao je Pavičić u kolumni za Jutarnji list. Prije Pavića o političkom pritisku na zagrebački Univerzitet u slučaju Čović progovorila je profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Đurđica Čilić.  

Na utjecaj politike na univerzitete kao i samu servilnost akademske zajednice nedavno je upozorio i profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Esad Duraković

'Akademska zajednica u BiH dostojna prezita'

„... Umjesto da vodi društvo – kritički potpuno osviješteno i politički nepristrasno jer ona predstavlja Um, Mozak svoga društva – ta zajednica je u postratnom periodu, i kako vrijeme odmiče ona je to sve više, neshvatljivo i neprihvatljivo servilna, apatična, inertna… Često pomislim – neka mi se ne zamjeri – kako je, kao takva, dostojna prezira“, rekao je akademik Duraković. 

„Dok se ta zajednica očigledno provincijalizira do nezamislivih razmjera, dok tone u kadrovsku sklerotičnost i samoživost, u oportunizam prema politici koja njoj nameće svoju neukost, umjesto da nju akademska zajednica prosvjećuje i vodi, ona – akademska zajednica – iznevjerava sāmō svoje biće i zato ne može ni očekivati da joj bude bolje… A sve zajedno – razbit će se oglavu cijelome društvu“, dodao je Duraković u kolumni objavljena na portalu agencije Patria.

Profesor Fakulteta političkih nauka i politički antropolog iz Beograda Čedomir Čupić rekao je u emisiji Pressing na N1 TV da politika u Srbiji pokušava da univerzitetom upravlja spolja. 

„Univerzitet treba da bude zainteresiran za politiku svoje zajednice, da ima kritičku ulogu, da opominje partije i one koji su na vlasti i ako im se to uskraćuje, znajte da im prijeti opasno stanje“, istakao je profesor beogradskog FPN.

'Profesori u Srbiji su se umrtvili'

„Profesor ima odgovornost mjesta na kom se nalazi, to je sveti poziv, on razvija društvo - to je poziv koji daje potenciju da se čovječanstvo razvija“, dodao je.

Govoreći o kritici koja, kako je rekao, treba i mora da dolazi sa univerziteta, Čupić je podsjetio na Tita i 1968. godinu koja je, kako ocjenjuje, najviše uzdrmala njegovu vladavinu.

„Ko god kritiku dovodi u pitanje u velikim je problemima - ili je veliki nasilnik ili uzurpator“, dodao je Čupić.

"Profesori su se umrtvili, neki su se umorili, druge je lako vlast s raznim privilegijama uspavala, i po mom mišljenju imamo uspavanu situaciju na Univerzitetu", rekao je profesor Čupić i dodao da oni "drugačiji" prolaze kroz golgotu, jer se blate po tabloidima.

Govoreći o ulozi elita, istakao je da intelektualna, koja je najznačajnija jer je pokretač svega, podijeljena je oko raznih bitnih pitanja. "Ovdje nikada elita nije bila jedinstvena, od 1804. godine i formiranja državnosti - uvijek je bilo onih koji su bili uz vlast, koji su imali svoje interese, navodi. A danas su elite najčešće partijske, zastupaju neke uske partijske interese", ocijenio je profesor Čupić, prenosi agencija Patria.

#BiH