Zakon o osiguranju depozita ponovo aktuelan, banke ne mogu višak novca slati van BiH

SARAJEVO, (Patria) - Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH čiji je predlagač Vijeće ministara BiH po skraćenom postupku bit će konačno ramzatran na sjednici Predstavničkog doma PSBiH 20. juna. Nedavno ga je sa sjednice povukao sam predlagač.

Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH donosi niz novina, a jedna od najinteresantnijih je da banke više neće moći višak novca da šalju u svoje centrale van države.

U Bosni i Hercegovini većina banaka je privatizovana i vlasnici su uglavnom banke sa stranom adresom.

U cilju očuvanja finansijske stabilnosti novim zakonima o bankama predviđen je rezolucioni proces kojim se kroz restrukturiranje poslovanja banaka pomaže stvaranju samoodržive banke, a jedan od izvora, novim zakonom, biće Fond za osiguranje depozita.

Ovaj zakon će omogućiti da privrednici, ali i štediše, u slučaju finansijskih problema i "pada" banke, dobiju veliki dio svog novca natrag. Između ostalog, u ovom zakonu definirani su članovi koji određuju uslove za korištenje Fonda u koji se svakodnevno deponuju sredstva banaka.

Zakon o depozitima navoden je i kao jedan od uslova MMF-a, a u dopunskom Pismu namjere koje su predstavnici institucija u BiH poslali u januaru 2018. godine obavezali smo se na ispunjenje 22 mjere između ostalog i usvajanje Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH.

Stalni odbor za finansijsku stabilnost ističe također važnost usvajanja ovog zakona. Istaknuto je da, radi dalje harmonizacije zakonskog okvira za poslovanje banaka, naročito važno usvajanje novog Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH.  

Radi stabilizacije finansijskog sektora, ali i zahtjeva MMF-a, država i entiteti bili su dužni usvojiti set od pet zakona iz oblasti bankarstva, usklađenih s evropskim direktivama još prošle godine.

Osnovna karakteristika novog Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH je mogućnost korištenje sredstava Fonda za osiguranje depozita u procesu eventualnog restrukturiranja i sanacije banaka.

Restrukturiranje banke ostaje u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo, ali odluku o učešću Fonda i iznosu donosi Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH.

Za predstavnike RS problematična je u Prijedlogu zakona o osiguranju depozita nadležnost Agencije da vrši kontinuiranu kontrolu nad poslovanjem banaka, iako se ona i po novom zakonu poziva na propise entitetskih agencija za bankarstvo. Ipak, to je još jedan od predmeta sporenja između dva ključna politička aktera u RS-u – SNSD-a i Saveza za promjene.

Novim zakonom se i rok za isplatu osiguranih depozita skraćuje sa 60 na 20 dana, a sve banke koje dobiju dozvolu za rad od entitetskih agencija za bankarstvo automatski postaju članice Agencije za osiguranje depozita BiH.